Produljen pozitivni niz

Slovenija na vrhu EU po smanjenju javnog duga, mi se do uvjeta za euro spuštamo tek 2023.

Za pad duga državnih institucija od četiri postotna poena najzaslužniji je rast BDP-a
Ilustracija
 Elvir Tabaković / Hanza Media / Profimedia, robertharding

Hrvatska je nastavila smanjivati razinu zaduženosti i prema podacima Eurostata, u trećem kvartalu ove godine javni dug pao je na 74,5 posto BDP-a, sa 78,5 posto koliko je iznosio godinu dana ranije.

Za pad duga državnih institucija od četiri postotna poena najzaslužniji je rast BDP-a, a uravnoteženjem proračuna ministar financija Zdravko Marić smanjio je potrebe za novim zaduživanjem. U nominalnom iznosu javni dug je smanjen za 2,5 milijardi kuna, odnosno sa 284,2 milijarde kuna na 281,7 milijardi.

Od početka prošle godine, navode analitičari RBA, smanjila se inozemna komponenta javnog duga, dok je unutarnji dug povećan za više od pet milijardi kuna. Pritom podsjećaju da su posljednjeg dana 2018. godine plaćena protestirana državna jamstva za Uljanik u iznosu od oko 2,5 milijarde kuna, “što će utjecati na pogoršanja salda općeg proračuna, a ujedno i na kretanje javnog duga”.

Utjecaj Uljanika

Ipak, kako su jamstva već uračunata u javni dug, ipak ne bi trebala značajnije utjecati na trend njegova smanjivanja. Uz nastavak projiciranog gospodarskog rasta, udjel javnog duga u BDP-u će se nastaviti smanjivati. Do kraja ove godine Hrvoje Stojić, analitičar Addiko banke, očekuje da će razina duga pasti do 70 posto BDP-a, a do 2023. godine mogli bi ga spustiti na maastrichtsku razinu od 60 posto.

- Hrvatska je dosta stabilizira cijenu duga, ali mislim da se može još malo smanjiti. Imamo rast gospodarstva iznad potencijala i dok god je tako, udjel javnog duga u BDP-u će se smanjivati - objašnjava Stojić.

Najvišu razinu duga Hrvatska je imala 2013. kada je iznosio 84 posto BDP-a, što znači da je u četiri godine smanjen za 10 postotnih poena. Premda je to solidan rezultat, Slovenija je u proteklih godinu dana srezala javni dug za čak osam postotnih poena, sa 79 na 71 posto BDP-a. To je postigla ponajprije zahvaljujući snažnom rastu ekonomije i proračunskih prihoda, ali i obuzdavanjem rashoda. Izdaci za kamate, primjerice, lani su smanjenju za oko 12 posto. Ohrabren fiskalnim postignućima, slovenski ministar financija Andrej Bertoncelj prvi je ove godine izašao na tržište i zadužio se za 1,5 milijardi eura kako bi se vratio dug koji dospijeva u veljači u iznosu od 2,3 milijarde eura. Procijenio da je su uvjeti trenutačno vrlo povoljni i računa da će time dodatno smanjiti izdatke za kamate (ispod 800 milijuna eura), kao i razinu javnog duga.ž

Smanjenje kamate

Izdatke za kamate značajno je smanjila i Hrvatska, a povratkom investicijskog rejtinga koje se očekuje ove godine cijena zaduživanja trebalo bi dodatno pasti. Nakon što je vratio investicijski rejting, Portugal se, primjerice, ovih dana uspio zadužiti uz prinos od 1,95 posto, dok je prinos na hrvatske desetogodišnje obveznice sada na razini od oko 2,3 posto. U studenom na naplatu dospijeva iznos od 1,5 milijardi eura, a riječ je obveznici izdanoj u SAD-u, uz kupon od čak 6,75 posto. Povoljno refinanciranje te obveznice svako će smanjiti izdatke za kamate. Ove godine oni iznose oko devet milijardi kuna, oko 900 milijuna kuna manje nego lani.

U proteklih godinu dana čak je 19 zemalja EU smanjilo razinu zaduženosti, a nakon Slovenije u tome su najuspješnije bile Malta (6,8 postotnih bodova) i Portugal (4,6 postotnih bodova). S razinom duga od 74,5 posto Hrvatska je i dalje među zemljama EU s višom razinom zaduženosti, zauzima visoko 10 mjesto.

K tome, proteklih godina Hrvatska nije uspjela značajnije smanjiti ukupne proračunske izdatke, što predstavlja veliki rizik u slučaju nove recesije. Podaci Eurostata pokazuju da proračunski rashodi u Hrvatskoj iznose 45 posto BDP-a i među najvećim su u grupi usporedivih zemalja. Od 2014. godine, primjerice, njihov udjel u BDP-u smanjen je sa 47,6 posto, odnosno 2,6 postotnih bodova. U Sloveniji, primjerice, u istom su razdoblju smanjeni sa 49,9 posto na 43,2 posto ili 6,7 postotnih bodova. Jednako tako, unatoč smanjenju ukupnog proračunskog deficita i stvorenog suficita, kada se gleda samo strukturni saldo, onaj koji je ‘očišćen’ od utjecaja dobrog ili lošeg ciklusa, stvari također ne stoje dobro. U odnosu na prošlu godinu taj se strukturni deficit povećao sa 0,5 posto BDP-a na 0,7 posto, a iduće godine dodatno će porasti na 1,1 posto.

Kada je riječ o proračunu u ovoj godini, EK očekuje sporiji rast prihoda od nominalnog BDP-a zbog učinka porezne reforme, odnosno smanjenja PDV-a, poreza na dohodak te socijalnih doprinosa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 18:51