Uzlet gospodarstva

Skok BDP-a: Ima li Vlada Andreja Plenkovića šanse postati najuspješnija u povijesti?

Ekonomski institut izašao je s procjenom rasta realnog BDP-a u drugom kvartalu, i to od 4,7 posto
Ivica Račan i Andrej Plenković
 Siniša Sunara / Goran Mehkek / CROPIX

Nakon što je objavljeno da je u prvom kvartalu ove godine hrvatski BDP rastao lijepih 3,9 posto, što je u ovom desetljeću zabilježeno samo u zadnjem kvartalu 2016., Ekonomski institut izašao je s još veselijom procjenom rasta realnog BDP-a u drugom kvartalu, i to od 4,7 posto. Ekonomski institut bazirao je svoju procjenu na tzv. CEIZ indeksu - mjesečnom složenom indikatoru poslovnih ciklusa.

CEIZ indeks u sebi integrira informacije koje inače treba prikupljati analizom velikog broja ekonomskih serija te je jako dobar pokazatelj za ocjenu kratkoročne promjene stanja u nacionalnoj ekonomiji.

Neprekidan rast

No, je li najviša razina CEIZ indeksa u travnju unazad nekoliko godina dovoljno robustan pokazatelj za toliko optimističnu prognozu rasta BDP-a da bi na osnovi nje Plenkovićevu Vladu mogli proglasiti najuspješnijom hrvatskom vladom od samostalnosti, uspješnijom čak i od Vlade Ivice Račana, ako se ekonomska uspješnost mjeri rastom BDP-a u odnosu na rast BDP-a u grupi usporedivih zemalja?

Iako je sasvim sigurno da će hrvatski statističari zabilježiti 20 kvartala neprekidnog rasta, što je samo po sebi značajno, više analitičara komentira da je prognoza Ekonomskog instituta od 4,7 posto BDP-a u drugom kvartalu ipak vjerojatno pretjerana, ali se slažu da će službeni rast biti relativno visok, viši nego onaj od 3,9 posto u prvom kvartalu. Što je opet vrlo dobro s obzirom na situaciju u EU.

Jedan od najuglednijih domaćih ekonomista Željko Lovrinčević upozorio nas je da se prognoza Ekonomskog instituta temelji na spomenutom indeksu CEIZ iz travnja, koji je bio izuzetan već zbog odličnog uskrsnog turističkog prihoda. Razina rasta prihoda od PDV-a bila je također poruka sama za sebe.

Međutim, malo je vjerojatno da će se takve performanse rasta nacionalnoga gospodarstva ponoviti u svibnju i lipnju te je vjerojatno, smatra Lovrinčević, da će rast možda ići iznad 4 posto, ali ne do 4,7 posto.

Hanza Media

Optimizam

Više nezavisnih ekonomista upozorilo nas je da je prognoza o rastu BDP-a u drugom kvartalu od 4,7 posto donesena poprilično “mehanički”, temeljem postavljenog modela, te se premalo razmišljalo o budućoj ekonomskoj dinamici.

Ekonomski analitičar Jutarnjeg lista i novca.hr, Ivica Brkljača, vjeruje da je već u travnju značajno produbljen neto deficit izvoza roba koji nije prepoznat te stoga u startu trebamo biti suzdržani u pretjerano optimističnim procjenama.

Mudrije je, smatra, pričekati podatke za svibanj i lipanj. Brkljača je inače u nizu analiza pokazivao kako cijeli niz ekonomskih podataka budi optimizam te objašnjavao da su osnove rasta u Hrvatskoj zdrave, pogotovo jer se događaju uz trend razduživanja. Prvi je najavio vrlo lijepi rast od 3,9 posto u prvom kvartalu.

Turizam i bdp

Bilo kako bilo, ključna poruka Ekonomskog instituta glasi:

“… S obzirom na to da je vrijednost CEIZ indeksa u travnju 2019. zabilježila povećanje od čak 1,8 indeksnih bodova u odnosu na isti mjesec prethodne godine, možemo zaključiti da je jačanje ekonomske aktivnosti na početku drugog tromjesečja 2019. godine intenzivnije od onog otprije godinu dana.

Istovremeno, sve komponente CEIZ indeksa porasle su na godišnjoj razini, posebice turistički dolasci koji su na godišnjoj razini bili veći za 16,4 posto te prihodi od poreza na dodanu vrijednost koji su u travnju 2019. godine na godišnjoj razini ostvarili realni rast od 13 posto”.

Dodajmo kako je prema istraživanju dr. Tomislava Globana Hrvatska za novim članicama EU najviše zaostajala u prvom mandatu Ive Sanadera, a druga najlošija bila je Vlada Zorana Milanovića. Najupečatljivija po uspješnosti, pak, bila je Vlada Ivice Račana koja je najmanje zaostajala za prosjekom novih članica te je kumulativno digla BDP za 18 posto.

Je li Plenkovićeva Vlada na dobrom putu da bude najuspješnija hrvatska vlada u odnosu na usporedive zemlje, doznat ćemo tek nakon službene objave BDP-a za drugi kvartal.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 03:50