Podaci Porezne uprave o fiskalizaciji prikupljeni do predzadnjeg dana kolovoza pokazuju da je Hrvatska vrhunac turističke sezone odradila s nešto većim prihodom nego lani uz približno jednak promet kako u turizmu tako i u trgovini, što ukazuje na nešto veće cijene i usluga smještaja i usluga restorana i kafića, koje su dodatno rasle i u kolovozu u odnosu na ovaj srpanj. Kolovoz tako zasad ostaje financijski najjači mjesec hrvatskog turizma.
Zaključno s 30. kolovoza, prihod smještajnih objekata i ugostitelja koji su u kolovozu izdali fiskalizirane račune porastao je za nešto više od 11 posto u odnosu na kolovoz 2023. godine, dosegavši iznos od ukupno 1,5 milijardi eura, uz rast broja izdanih računa za samo jedan posto (58,2 milijuna računa). Naime, lani je u kolovozu u sektoru turizma izdano 57,6 milijuna računa s ukupnim iznosom od 1,35 milijardi eura.
U sektoru trgovine bilo je ovog kolovoza 161,5 milijuna računa ukupnog iznosa od 3 milijarde eura, nešto manje od 163,4 milijuna izdanih računa prošlog kolovoza. No, lani je iznos izdanih računa bio za nekoliko postotaka niži. Drugim riječima, nešto malo manje se kupovalo uz nešto više cijene.
U srpnju je rast u oba sektora u turizmu, smještaju i ugostiteljstvu, iznosio ukupno 5,36 posto u broju računa te 8 posto u iznosima. U ovom je srpnju u ovim djelatnostima fiskalizirano 59 milijuna računa s ukupnim iznosom od 1,34 milijarde eura. Od toga je smještaj fiskalizirao 5,5 milijuna računa (+1,85%) s ukupno 603,7 milijuna eura (+5,4%), dok su restorani i kafići napravili 53,6 milijuna računa (+5%) s ukupnim iznosom od 738 milijuna eura, dakle službeno su ovog srpnja utržili 11 posto više eura nego lani.
Dvoznamenkasti rast prihoda
U kolovozu je smještaj izdao 5,8 milijuna računa (+2%) uz iznos od 680 milijuna eura, što je za 13 posto više nego u srpnju te za 5 posto više nego u kolovozu prošle godine. Ugostitelji su kroz blagajnu pak provukli 768 milijuna eura na 52,4 milijuna računa do 30. kolovoza, za razliku od lanjskih 706 milijuna eura iznosa računa uz neznatno manji broj računa.
Drugim riječima, u kolovozu su restorani i kafići ostvarili gotovo 9 posto prihoda na gotovo jednak broj računa. Zanimljivo je da smo nedavno iz te struke čuli žalopojke o dramatičnom padu prometa, što se povezuje s porastom ponude odnosno broja poduzetnika, slično kao i u obiteljskom smještaju.
Ove su brojke u skladu s najavama i Ministarstva turizma i Hrvatske narodne banke. Kako je poznato, prema posljednjoj službenoj projekciji HNB-a iz lipnja, na razini cijele 2024. godine prihodi od turističke potrošnje stranih turista mogli bi porasti za četiri posto ili za 600 milijuna eura, te dosegnuti 15,2 milijarde eura.
Pa iako ove godine retorika turističkih vlasti izbjegava pojam rekorda, neki su se već pohvalili upravo rekordnim brojkama, no s naglaskom na rast izvan glavne sezone. Iz Dubrovnika je tako nekoliko dana prije kraja mjeseca objavljeno da je tamo ostvareno tri milijuna turističkih noćenja dva tjedna ranije nego prošle godine, kao i ukupno 10 posto više noćenja od početka ove godine. I dolazaka turista je bilo 10 posto više, odnosno njih oko 947 tisuća.
Iz Grada napominju da je dvoznamenkasti rast osiguran rastom broja noćenja u predsezoni i zadržavanjem broja noćenja u glavnoj sezoni kao 2023., što je u skladu sa strateškim ciljevima.
Grčka smanjila potrošnju turista
Iako su se i oni prebacili na retoriku koja promiče održivost, Grčka ne odustaje od isticanja rekorda, a turski turizam raste zahvaljujući ponovnom jačanju njima tradicionalno jakog ruskog tržišta koje je palo nakon ratnih zbivanja. Grčka Alpha Banka predviđa da će 2024. godina biti rekordna za grčki turistički sektor, na temelju obećavajućih podataka iz prve polovine godine.
Dolasci turista u Grčku porasli su za 15,5 posto, a prihod od turizma porastao im je za 12,2 posto tijekom prve polovine 2024., u usporedbi s istim razdobljem 2023. Međunarodna zračna luka u Ateni zabilježila je u srpnju porast dolazaka od 10,8 posto, dok su regionalne zračne luke diljem Grčke zabilježile rast od 3,6 posto u usporedbi sa srpnjem 2023. godine.
Ipak, unatoč ovim pozitivnim pokazateljima, prosječna turistička potrošnja u Grčkoj se smanjila, i to sa 681,30 eura, u prvoj polovini 2021., na 570,70 eura u istom razdoblju ove godine. Taj se pad pripisuje promjenama u ponašanju potrošača zbog inflatornih pritisaka i uspona privatnog smještaja. Naime, broj turista koji se koriste online platformama za najam apartmana i soba lani im je porastao za 21,1 posto, a u prvom kvartalu 2024. za čak 32 posto.
Turska je u prvih sedam mjeseci imala 28,9 milijuna posjetitelja, što je plus od 8,27 posto u usporedbi s istim razdobljem 2023., s Rusijom kao vodećim emitivnim tržištem. Samo u srpnju Turska je primila 7,33 milijuna stranih posjetitelja, što je povećanje od 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Njemačka je bila vodeće tržište u srpnju, doduše uz nešto manje gostiju nego što su očekivali, dobrim dijelom i zbog europskog nogometnog prvenstva.
Antalya je primila 2,74 milijuna posjetitelja u srpnju, a predviđa se da će to poznato tursko ljetovalište do kraja kolovoza posjetiti 2,85 milijuna.