Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber bila je gošća Newsrooma N1 televizije gdje je govorila o izmjenama i dopunama Zakona o radu, a posebno o radu nedjeljom, odnosno o prizivu savjesti na rad nedjeljom.
Weber napominje da treba pričekati četvrtak da se vide detalji samog zakona.
- Kao i obično, kad se zakoni krenu primjenjivati u praksi, onda ste u situaciji da morate rješavati neke operativne probleme na koje zakonodavac ne razmišlja niti ih predviđa. Priziv savjesti radu nedjeljom sigurno će donijeti puno problema u organizaciji samog rada poslodavcima. To se odnosi na sve djelatnosti koje rade nedjeljom. Od javnog sektora – medicine, zdravstva, javnih službi, hitni službi…, kaže Weber za N1.
Objašnjava da je problem upravo u sektorima koji rade nedjeljom.
- To je trgovina, ugostiteljstvo, proizvodnja, prehrambena industrija koja proizvodi i vikendom, pa industrije iz sektora metalne industrije ili građevine. Kod kojih recimo je proces proizvodni takav da se peći ili proizvodne linije ne smiju ugasiti, postavlja se problem kako će u tom slučaju poslodavac osigurati normalno funkcioniranje proizvodnog procesa.
Weber kaže da nisu bili spremni na situaciju s pravom radnika da naprosto odluči da neće raditi nedjeljom.
- Onda se postavlja i pitanje opet selektivnosti industrija u kojima je dopušteno odnosno nije dopušteno. Kaže se da je riječ o situacijama koje su ili hitne pa se postavlja pitanja kako u hitnim situacijama doći do djelatnika ako on ima pravo isključiti se i ne biti dostupan. Ili koje su u prirodi našeg posla, zašto bi u prirodi posla bilo da mogu raditi hotelijeri i kafići, a ne može raditi trgovina. Opet ulazimo u nekakvo arbitrarno odlučivanje, naglašava Weber, a piše N1.
Kaže da ovaj prijedlog u principu je ‘od jučer‘.
- Mi smo sudjelovali u radu radne skupine. Mi smo zajedno s ostalim socijalnim partnerima dvije godine intenzivno radili na izmjenama i dopunama Zakona o radu. Dokument s kojim smo završili je nešto sasvim drugo od onoga što je nas dočekalo kao prijedlog samo zakona. To je od jučer. Mi jesmo iznenađeni, nismo ovo očekivali. To se odnosi i na ovaj dio oko prizva savjesti i na određena rješenja u smislu nedostupnosti zaposlenika, to se odnosi i na određeno smanjivanje prava poslodavaca u smislu organizacije posla i odlučivanja oko angažmana radnika. To se odnosi i na ovaj dio oko plaćanja rada nedjeljom. Ono što smo mi dogovorili i u kolektivnim pregovorima i na radnoj skupini – upravo je bila na nivou 30 posto, iako poslodavci u prosjeku plaćaju rad nedjeljom 37 posto.
Glavna direktorica HUP-a napominje da su prijedlog o tome da se radna nedjelja plaća 50 posto više praktički prvi put vidjeli na Gospodarsko-socijalnom vijeću.
- Čuli smo dva dana prije jer smo imali sastanak u ministarstvu, ali praktično da.
No, također kaže da HUP ne vidi problem u tih 50 posto više.
- Samo ukazujem na situaciju gdje vodimo jedan socijalni dijalog, dogovorimo se oko finalne verzije dokumenta, a onda nakon dva dana izađe nešto sasvim drugo za dva dana. S ovih 50 posto vrlo vjerojatno se i želi utjecati da rad nedjeljom postane neisplativ, kazala je.
Ističe da će neki poslodavci sigurno imati problema zbog odredbe da se rad nedjeljom plati 50 posto više.
- I mi smo nakon dugo vremena pregovora oko kolektivnog ugovora, osobito u djelatnosti trgovine, bili pred kraj dogovora. I planirali smo potpisati kolektivni ugovori, ali sad s ovim novim zakonom se situacija promijenila. Naš stav je da zakon ne bi trebao biti toliko rigidan i ne bi trebao ograničavati slobodu dogovora između socijalnih partnera, mislim tu na poslodavce i na sindikate. Nego bi trebao ostaviti socijalnim partnerima da u dijalogu dogovore svoj način rada, rekla je glavna direktorica HUP-a.