Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste tijekom ove godine mogle bi pokrenuti radove na izgradnji novih pravaca državnih cesta i autocesta u vrijednosti od oko 1,9 milijardi eura. Ove dvije tvrtke krajem prošle i početkom ove godine raspisale su natječaje za građenje u vrijednosti od oko 950 milijuna eura, a raspisivanje preostalih natječaja se očekuje. Prema najavama predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića, ova tvrtka će ove godine radove započeti vrijednosti veće od milijardu eura. Riječ je o 20 velikih cestovnih projekata, od kojih je 17 strateških.
Hrvatskim cestama Vlada je omogućila financiranje tih projekata odobrivši im nedavno državno jamstvo za dugoročno kreditno zaduženje. Kreditom u iznosu od 141 milijun eura će se između ostalog financirati sljedeći projekti: dionice Podravskog ipsilona od Kloštra Vojakovačkog do Križevca i od Farkaševca do Bjelovara, brza cesta Bjelovar-Virovitica-GP Terezino Polje dužine 60 km, brza cesta Nuštar-Vukovar dužine 9,3 km, brza cesta Pleternica-Požega-Brestovac, brza cesta Požega-Staro Petrovo Selo, dionice Varaždin-Ivanec i Ivanec-Lepoglava na brzoj cesti Varaždin-Ivanec-Krapina, obilaznice Nedelišća i Pušćine dužine 6,34 km, obilaznica Orebića, obilaznica Vukovara te obilaznica Splita. Ovim sredstvima gradit će se i prometnice Poljica-Sućuraj na otoku Hvaru, cesta Popovec-M.Bistrica-Zlatar Bistrica-Zabok, cesta Ravča-Drvenik, spojna cesta čvor Vučevica od autoceste A1 do čvora na DC8, cesta Zagvozd-Imotski te Srijemska transverzala od Iloka do Lipovca.
Hrvatskim autocestama Vlada je prije nekoliko mjeseci odobrila najveće pojedinačno kreditno zaduženje u njihovoj povijesti od 2,172 milijarde eura. U sklopu tog zaduženja refinancirana su kreditna zaduženja u iznosu od 1,572 milijarde eura, a sa sedam hrvatskih banaka dogovoren je novi kredit od 600 milijuna eura. Na taj način osigurano je 1,350 milijardi eura sredstava za dovršetak autoceste od Metkovića do Dubrovnika te od Križišća do Žute Lokve. Osim toga, dugoročno je osigurano oko 35 milijuna eura godišnje za redovito investicijsko održavanje autocesta te operativno poslovanje kompanije.
Hrvatske autoceste u ovom trenutku duguju 3,030 milijardi eura i, prema donedavnom otplatnom planu, svi su se krediti trebali otplatiti do 2030. godine. Novim dogovorom s bankama otplata kredita produljena je do 2040. godine. Uz kreditno zaduženje, Hrvatskim autocestama preostalo je i vraćanje zaduženja od 757 milijuna eura koje je 2020. Ministarstvo financija uplatilo HAC-u i ARZ-u iz euroobveznica. To se mora otplatiti do siječnja 2041., kada bi prema planu sva zaduženja HAC-a bila otplaćena.
Nakon što je osigurano financiranje, Hrvatske autoceste raspisale su natječaje za izgradnju autoceste Rudine-Doli-Dubrovnik i dijela autoceste Križišće-Žuta Lokva od Križišća do Selca te za vijadukt preko Ranžirnog kolodvora u Zagrebu. Vrijednost tih poslova procjenjuje se na oko 860 milijuna eura.
U planovima Hrvatskih autocesta je i izgradnja autoceste od čvora Metković do čvora Pelješac. Zahvaljujući ovoj dionici svoj spoj na autocestu dobilo bi i područje Opuzena koje zasad nije direktno povezano na A1. Od čvora Metković preko Opuzena do čvora Pelješac dionica je duga 18,4 kilometra te je na njoj predviđena izgradnja gotovo tri kilometara dugog tunela i isto toliko dugačkog mosta preko rijeke Neretve. Autocesta bi završila u čvoru Pelješac odakle bi do čvora Duboka i mosta Pelješac vodila pet i po kilometara duga brza cesta. Za dionicu Metković-čvor Pelješac u tijeku je izrada projektne dokumentacije, a natječaj za izvođača radova očekuje se u roku od tri godine. Izgradnjom te dionice završio bi projekt prometnog povezivanja juga države autocestom.
Prema planovima Hrvatskih cesta, ove godine trebala bi započeti izgradnja brze cesta Požega-Staro Petrovo Selo, kojom će Požega biti spojena na autocestu, obilaznice Orebića i Vukovara, cesta Ravča-Drvenik, Marija Bistrica-Zlatar Bistrica. Početkom godine započela je i izgradnja preostalog dijela ceste čvor Sisak-Sisak kojom će se autocesta Zagreb-Sisak spojiti s gradom Siskom. Tu je tvrtka Osijek Koteks uvedena u posao izgradnje ceste od autoceste do rotora Staro Pračno u duljini od 2,1 kilometar. Rok za izgradnju je 18 mjeseci. Nastavlja se i gradnja Srijemske transverzale koja će Ilok spojiti s autocestom Bregana-Lipovac. Počet će i gradnja dionice splitske obilaznice od Omiša do Dugog Rata te brze ceste Nuštar-Vukovar.
Do sada su od nabrojanih projekata Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste raspisale natječaje za sedam velikih projekata čiji detaljniji opis dajemo u nastavku.
Autocesta Rudine-Slano, 9 km
Riječ je o poddionici autoceste za Dubrovnik. Procijenjena vrijednost radova je 201 milijun eura bez PDV-a. Vrijednost ovog dijela autoceste je velika zbog izuzetno zahtjevnog terena, ali i činjenice da će u sklopu ovog projekta trebati izgraditi i brzu cestu Ston-Doli u dužini od pet kilometara kojom će se nova cesta preko Pelješca spojiti s budućom autocestom. Na obje te prometnice bit će potrebno izgraditi pet vijadukata te četiri tunela ukupne dužine 4,5 kilometara. Među njima je najzahtjevniji tunel Zabrežje dužine 1452 metra. Obje ove prometnice trebaju biti završene u roku od 36 mjeseci. Prođe li natječaj prema planu, očekuje se da bi ova dionica mogla biti završena 2027.
Autocesta Slano-PUO Mravinjac, 11,5 km
Ovo je druga od planirane tri poddionice autoceste za Dubrovnik. Procijenjena vrijednost izgradnje je 179 milijuna eura bez PDV-a, a rok za izgradnju je 36 mjeseci. I na ovom dijelu autoceste velik je broj objekata - pet vijadukata i četiri tunela. Ukupna dužina tunela je 6,3 kilometara, a najduži je Crvena greda od 2476 metara. Dakle, u ovom slučaju više od 50 posto trase je samo u tunelima. Treća poddionica dubrovačke autoceste je od PUO Mravinjac do Osojnika. HAC tek treba ishoditi potrebnu dokumentaciju te se očekuje da bi natječaj za taj dio mogao biti raspisan 2025. godine, a radovi bi mogli biti završeni 2029., kada bi autocesta do Dubrovnika trebala biti gotova.
Autocesta Križišće-Jadranovo, 5,2 km
Ova poddionica dio je buduće autoceste A7 Rupa-Rijeka-Žuta Lokva koja je sastavni dio Jadransko-jonske autoceste. Procijenjena vrijednost izgradnje je 110 milijuna eura, a rok izgradnje ove poddionice 30 mjeseci. I ovdje je riječ o zahtjevnom poslu s obzirom na to da će trebati izgraditi dva vijadukta i jedan tunel od 2061 metra. Ova poddionica dio je prve dionice ove autoceste od Križišća do Selca čija bi gradnja mogla stajati oko 420 milijuna eura. Za preostali dio ove autoceste od Novog Vinodolskog do Žute Lokve u dužini od 31 kilometra tek treba ishoditi svu potrebnu dokumentaciju. Na tom dijelu nalazi se i najveći objekt, tunel Vratnik dug više od tri kilometra.
Autocesta Jadranovo-Selce, 12,3 km
Ova poddionica nastavlja se na prethodnu. Procijenjena vrijednost izgradnje je 200 milijuna eura bez PDV-a, a rok izgradnje 36 mjeseci. Najzahtjevniji dio ove poddionice je obilaznica Crikvenice, gdje treba izgraditi čak tri tunela ukupne dužine tri kilometra. Ukupno će na ovoj trasi trebati sagraditi četiri tunela, dva vijadukta i jedan most. Na ovu poddionicu nastavlja se obilaznica Novog Vinodolskog čiji je jedan trak u izgradnji. U HAC-u se procjenjuje kako bi cjelokupna autocesta do Žute Lokve mogla biti završena 2029. godine.
Brza cesta Brestovac Požeški-čvor Godinjak, 14,7 km
Riječ je o brzoj cesti kojom će Požega biti spojena s autocestom A3 u Starom Petrovu selu. Naime, Požega je jedino sjedište županije u Slavoniji koje je nadomak autoceste, a nema direktnu poveznicu na nju. Procijenjena vrijednost izgradnje je 126 milijuna eura, a rok izgradnje 48 mjeseci. Projekt je podijeljen u tri faze, a u ovoj prvoj i drugoj bit će izgrađen desni kolnik brze ceste. Nedavno su otvorene ponude za izgradnju prve dvije faze a najpovoljniju ponudu predala je kineska kompanija CRBC. U trećoj fazi izgradit će se spoj na autocestu od Godinjaka. Na ovoj brzoj cesti predviđena je izgradnja jednog zahtjevnog objekta, a riječ je o tunelu Babja Gora dužine 1650 metara.
Čvor Požega
Kako bi se brza cesta spojila na autocestu A3, Hrvatske autoceste raspisale su natječaj za izgradnju čvora Požega na dijelu između Nove Gradiške i Lužana. Procijenjena vrijednost izgradnje je 15,5 milijuna eura, a rok dovršetka je 18 mjeseci.
Vijadukt Ranžirni kolodvor
HAC je raspisao natječaj za novi ulaz u Zagreb s obilaznice i autoceste iz Siska. Riječ je o izgradnji vijadukta preko Ranžirnog kolodvora kojim bi se čvor Jakuševac spojio sa Sarajevskom cestom te bi se osigurao novi ulaz u Zagreb sa zagrebačke obilaznice i autoceste iz smjera Siska. HAC će izgradnju vijadukta financirati vlastitim sredstvima, a vrijednost radova procjenjuje se na oko 65 milijuna eura. Vijadukt će se sastojati od dvije paralelne konstrukcije s po dva vozna traka i jednim zaustavnim trakom za svaki smjer, a dužina će biti 714, odnosno 701,9 metara. Rok izgradnje je dvije i pol godine.
HAC bi ove godine trebao završiti i posljednju dionicu autoceste Zagreb-Sisak od Lekenika do Siska, a sljedeće godine treba biti završena posljednja dionica Slavonike od Belog Manastira do granice s Mađarskom. U Hrvatskim autocestama ove godine očekuju završetak još jednog značajnog natječaja - onog za novi sustav naplate cestarine vrijednog 100 milijuna eura.
Uz gore navedene projekte, Hrvatske ceste ove godine započinju i radove na izgradnji brze ceste most Gradiška, od Nove Varoši do naplate Okučani. Posao je je nedavno dodijeljen tvrtki Integral, a rok izgradnje je 24 mjeseca. Ove godine bi trebala biti završena dionica ove ceste od mosta Gradiška do Nove Varoši, no most i ta dionica će biti pušteni u promet tek sljedeće godine, kada Ministarstvo financija završi izgradnju graničnog prijelaza na mostu Gradiška. Kineska tvrtka CRBC uskoro bi trebala započeti radove na probijanju tunela Kozjak na budućoj cesti od čvora Vučevica na autocesti A1 do državne ceste D8. Rok za završetak radova je 36 mjeseci. Ove godine trebali započeti i radovi na brzoj cesti Nuštar-Vukovar gdje je tvrtka Osijek Koteks odabrana za izvođača.
Osim velikih natječaja u cestogradnji, ove godine očekuje se raspisivanje najvrednijeg natječaja u povijesti HŽ Infrastrukture. Riječ je o natječaju za modernizaciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo-Novska, čija se vrijednost procjenjuje na 670 milijuna eura.