Bude li sve išlo prema planu, Vela Luka na Korčuli u ljetnu sezonu trebala bi ući s novom lukom nautičkog turizma. Riječ je o velikoj greenfield investiciji, vrijednoj ukupno 47 milijuna kuna, koja bi se trebala realizirati u dvije faze, a kada bude u potpunosti gotova, očekuje se da bi trebala imati 177 vezova za brodice, jahte i jedrilice.
Ova prva faza, vrijedna 31,5 milijuna kuna, koja bi trebala biti gotova do lipnja ove godine, imat će ukupno 129 vezova i dva paviljona ukupne površine od oko 200 četvornih metara, u kojima će biti smješteni ugostiteljski objekt, paviljon s recepcijom, manjom trgovinom i sanitarnim čvorom. Na lukobranu marine bit će postavljen uređaj koji je spojen na kanalizaciju, a na kojem će nautičari moći isprazniti crne tankove.
Radovi na drugoj fazi projekta očekuju se 2022. godine, i to nakon što Lučka uprava Vele Luke izmjesti trenutno pristanište 300 metara prema bivšoj tvornici Jadranka. Upravo tim izmještanjem uvjetovana je druga faza projekta koja će marini omogućiti dodatnih 48 vezova.
Nakon prve faze u marini bi posao trebalo pronaći 35 ugostitelja, recepcionera, prodavača, čuvara, privezivača, a prve nautičare, vrlo je izgledno, dočekat će velikim banketom.
A domaćini tog svečanog banketa bit će - obitelj Šegon.
Manjinski partner
Naime, obitelj Branka Šegona, nekadašnjeg pomoćnika ministra financija Slavka Linića u SDP-ovoj Vladi čiji je predsjednik bio Zoran Milanović, glavnog aktera “afere pomoćnik” i jednog od bogatijih SDP-ovaca kojeg su češljali policijski istražitelji, dobila je koncesiju za gradnju i upravljanje novom marinom na 20 godina. Upravo zbog navedene Šegonove prošlosti cijeli se projekt u javnosti već neko vrijeme proglašava kontroverznim i protiv njega prosvjeduje i dio Velolučana. Osim toga, u cijeli taj projekt kao manjinski partner uključen je kontroverzni zadarski poduzetnik Zdenko Zrilić, Šegonov dugogodišnji prijatelj koji je niz godina bio savjetnik bivše Hypo banke.
- Odmah da naglasim, istrage u mom slučaju nisu utvrdile nikakve nepravilnosti. Gledajte, da nisam ja u pitanju, nitko ne bi rekao ni ‘a’. Nitko tada ne bi manipulirao s javnošću govoreći kako će marina zakloniti pogled na Velu Luku ili kako će se u marini graditi trokatnice i peterokatnice, niti bi itko govorio o tome kako će naša predivna uvala zbog nove marine biti puna fekalija. A projekt je dobio sve dozvole, od lokacijske do građevinske, projekt je ucrtan u prostorni plan, prošao je javnu raspravu, dobio zeleno svjetlo od Ministarstva zaštite okoliša, i to sve po zakonskim odredbama i uredbama - počinje priču Branko Šegon dok sjedimo na zagrebačkom Jarunu gdje nam je predstavio cijeli projekt i pokazao kako bi za šest mjeseci mogla izgledati novosagrađena marina.
U Veloj Luci Šegonovi imaju desetak apartmana, luksuzni hotel Korkyra, kafić i pizzeriju u najmu, kao i obiteljsku kuću, a posao uglavnom vode njihovi sinovi Toni, Goran i Ivo. Njihove su tvrtke u vrijeme dobivanja posla bile pod blokadama zbog poreznih dugova koji su sada, barem prema evidenciji Porezne uprave dubrovačko-neretvanske, riješeni.
- Iznimno sam ponosan na svoje sinove koji ne trebaju i ne smiju biti kolateralne žrtve ove situacije. Ponosan sam na njih i na ovaj projekt koji će u Veloj Luci zapošljavati više od 100 ljudi. To je ono što je vrijedno i što treba posebno istaknuti - kaže Šegon.
Priča o gradnji marine, odnosno davanju koncesije tog pomorskog dobra Vele Luke od strane Dubrovačko-neretvanske županije počela je još prije pet i pol godina kada je Županija za taj projekt zatražila od tadašnje SDP-ove Vlade suglasnost za odobrenje koncesije.
Tapkanje na mjestu
No, u to je vrijeme izbila “afera pomoćnik”.
Podsjetimo, Šegon je bio pomoćnik ministra financija Slavka Linića, svoga dugogodišnjeg prijatelja. Linić je kao ministar sjedio u Nadzornom odboru HBOR-a koji je, pak, Šegonovoj tvrtki Facta Vera dala kredit od 31,2 milijuna kuna. Nakon izbijanja afere prvo je Linić morao smijeniti Šegona, a zatim je Milanović smijenio Linića. Istodobno je Šegonova supruga Ivna bila članica Uprave Fine.
Projekt je tapkao na mjestu sve dok početkom 2017. godine sadašnja Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem nije dala Županiji suglasnost da raspiše natječaj za koncesiju.
Taj natječaj, vrijedan 47 milijuna kuna, raspisan je 5. travnja 2017. i na njemu je odabrana tvrtka Ovalis Nova koja je bila jedini ponuđač. No, odmah je bilo indikativno da je ta tvrtka osnovana 21. travnja 2017. s temeljnim kapitalom od 20 tisuća kuna. Osnivačica je Ivna Šegon.
U kolovozu prošle godine ta je tvrtka završila u blokadi na jedan dan pa su odmah počele spekulacije o njezinim dugovanjima.
Branko Šegon odmah odbacuje bilo kakve sumnje da je riječ o nekakvim manipulacijama.
- Prvo, to je projekt tvrtka. Zar u Hrvatskoj jedino moja obitelj ne može osnovati projekt tvrtku? Pa, to svi rade kada ulaze u investicije u privatni sektor za kojima vapimo, kako kažu naši ministri. Tvrtka je zadovoljila sve uvjete iz natječaja. Zar je moguće da je tvrtka koja je dostavila bankarsku garanciju na iznos od 315.000 eura za dobro izvršenje posla neozbiljna tvrtka? S tom tvrtkom smo se javili na natječaj jer je to startup tvrtka osnovana isključivo za ovaj projekt. Da je u natječaju bilo da tvrtka mora biti stara pet godina, ne bismo se javili. To nije ništa neuobičajeno u Hrvatskoj, osniva se tvrtka projekt koja ima svoje djelatnosti i sve je jasno. Nikakvih manipulacija nije bilo. A što se tiče blokade, radilo se o jednodnevnoj blokadi od nekoliko sati, koja je nastala iz tehničke prirode i ni na koji način nije prouzročila probleme u poslovanju. Već sljedeće jutro bili smo odblokirani - objašnjava Šegon koji je posebno zahvalio premijeru Plenkoviću i njegovim ministrima što su podržali ideju Županije.
Obitelj Šegon godinama se vezivala uz politiku, a njihove političke veze počele su još prije 20-ak godina kada je u Banske dvore Ivna Šegon ušla s Borislavom Škegrom. Nakon toga je Ivna Šegon bila savjetnica i Slavku Liniću, Andriji Hebrangu, Damiru Polančecu, Petru Čobankoviću te Ivanu Šukeru, dok je Branko Šegon, upravo zahvaljujući svojoj supruzi, dugogodišnje prijateljstvo sa Slavkom Linićem započeo početkom dvijetisućitih kada se učlanio u SDP. Osim toga, Šegon je krajem 80-ih godina kao pravnik kriminalist završio i u Ministarstvu unutarnjih poslova odakle ga povezuje i poznanstvo s bivšim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem.
Osim na najvišoj razini, projekt je, navode kritičari, ujedinio HDZ i SDP i na nižim razinama. Naime, župan Nikola Dobroslavić je HDZ-ovac, kao i šef županijske ispostave Lučke uprave Boris Žuvela, dok je načelnica općine Vela Luka Katarina Gugić iz SDP-a. Za kritičare projekta su upravo ovakvi politički odnosi razlog zbog kojih je tvrtka Ovalis Nova odabrana na natječaju.
- Projekt ima podršku SDP-a i HDZ-a još od 2013. godine kada su ciljanim izmjenama i dopunama ovaj projekt stavili u prostorni plan Općine Vela Luka. Još jednom ponavljam da se radi o gospodarskom projektu, od velikog značaja za gospodarstvo, turizam, podršku investicijama i zapošljavanju, koji ima podršku kako lokalnih tako i županijskih vijećnika koji su jednoglasnom odlukom prihvatili raspisivanje natječaja za dodjelu koncesije i odabir najpovoljnijeg ponuditelja - priča mi Šegon.
No, Šegon nema samo podršku političara, nego i dugogodišnjih prijatelja i poslovnih partnera.
Pod lupom istražitelja
Čim je tvrtka Ovalis Nova dobila projekt vrijedan 47 milijuna kuna, postavljeno je pitanje kako se financira. Šegon kaže kako ovaj put ni kune nije dobio od HBOR-a, nego se projekt financira vlastitim sredstvima tvrtke i sredstvima odobrenima od jedne hrvatske komercijalne banke.
- Sredstva HBOR-a nisu tražena iz dobro poznatih razloga. Banke u ovakvim slučajevima daju 70 posto sredstava, dok smo sami morali osigurati preostalih 30 posto - objašnjava Šegon.
Tih 30 posto sredstava, odnosno oko deset milijuna kuna dobiveno je od partnera, što će se regulirati u vlasničkom odnosu nakon završetka investicije.
Taj partner je Zdenko Zrilić, bivši savjetnik nekadašnje Hypo banke uz čiju je pomoć, kako su pisali mediji, privatizirao brojne zadarske tvrtke. Zrilić je bio poslovno vezan s Günterom Striedingerom, bivšim članom Uprave Hypo banke, koji je u Austriji zajedno s Vladimirom Zagorcem 2017. godine osuđen u aferi Hypo. I Zrilić se tada našao, pisali su mediji, pod lupom istražitelja, ali u tom slučaju nije osuđen.
Prijateljstvo Zrilića i Šegona traje punih 35 godina.
Niže cijene
- Pomogao sam prijatelju i dugogodišnjem poslovnom partneru, no neću sudjelovati u upravljanju projektom - rekao nam je Zrilić.
A ako taj projekt bude išao prema planu, marina bi do lipnja ove godine trebala imati 85 vezova za plovila do 13 metara, devet vezova za plovila do 15 metara, 11 vezova za plovila do 18 metara, deset vezova za plovila do 20 metara i 14 vezova za plovila veća od 20 metara. Cijene vezova ovisit će o terminu sezone i kategoriji veza te će, kako navodi Šegon, biti konkurentne u odnosu na lokalne marine.
- Cijene će biti niže, i to ne samo u prvoj sezoni. Želimo da nas nautičari prepoznaju i da u Veloj Luci pronađu sve što im treba. Ne samo u marini, nego i u samome mjestu. Želimo sinergiju jer nautičari će zasigurno tražiti različite popravke, usluge održavanja, električare, uslužne djelatnosti, brodostrojare. U ovaj će projekt, sigurni smo, biti uključeni i brojni mještani - nada se Šegon.
Ipak, potporu dijela mještana nema.
Ti mještani pokrenuli su peticiju protiv gradnje marine koju je dosad potpisalo njih 678, a kao problematične stavke izdvojili su veliku preizgrađenost paviljona koji će u potpunosti zakloniti pogled na Velu Luku s mora. Šegon odmah navodi kako su prosvjedi pravo svakog pojedinca, ali sve dok se ne manipulira i ne govore neistine. Ne želi ulaziti u prave razloge zbog čega se prosvjeduje, no uvjeren je da oni koji se protive marini imaju vlastite interese.
- Broj ljudi koji navodite je broj prikupljenih potpisa na Facebook stranici. Od navedenog broja, oko 100 osoba se izjasnilo da su iz Vele Luke. Mislim da broj potpisa nije relevantan podatak. Ti su potpisi teško provjerljivi. Ti prosvjednici namjerno opstruiraju projekt jer im smeta sve što će poboljšati život u Veloj Luci, ili imaju politički interes ili, pak, rade za neku drugu interesnu skupinu koja bi htjela preuzeti projekt. Da je meni do manipulacija, ja sam već mogao prodati našu tvrtku, koja je dobila koncesiju, drugim investitorima i uzeti novac. Bilo je takvih ponuda, no to ne želim jer sam se previše vezao za poštene i vrijedne ljude u Veloj Luci - ističe Šegon te odmah u ruke uzima vizualizacije i kreće u objašnjenje priče o budućim paviljonima.
- Oni koji su prosvjedovali, a to je, uvjeravam vas, velika manjina u Veloj Luci, kažu kako će se na obali graditi paviljoni trokatnice ili peterokatnice. Pa, to je smiješno. Prvo, šetnica je duga oko 300 metara. Paviljoni će biti na početku te šetnice i moguće je da će smetati nekoliko kuća koje su u blizini, ali ostalo neće biti problem. Naši su projektanti konzultirali vodeće europske eksperte koji se bave nautičkim turizmom i napravili smo sve da Vela Luka dobije još ljepšu vizuru. Neki pričaju kako će marina ugroziti vizuru Vele Luke, a vi danas bez marine imate brojne industrijske dijelove koji su ruinirani i koji se ne uklapaju u vizuru, nego je nagrđuju. I o tome nitko ne priča - objašnjava Šegon.
Koliko će biti visoke, to nas zanima, pitamo ga.
- Najviše četiri metra. Uz to, kako bi se poboljšala vizura, stavili smo uz fasadu jednu zaštitu kako bi se od pogleda zaklonio ulaz u sanitarne čvorove ili stražnji ulaz u ugostiteljski objekt. Ta će zaštita biti u visini paviljona, i to nikome neće smetati - odgovara Šegon.
Osim toga, jedna od pritužbi prosvjednika bila je mogućnost zagađenja uvale zbog izbacivanja fekalnih voda nautičara te preizgrađenost gata marine koja će, prema procjenama prosvjednika, primati i do 300 plovila. Šegon te tvrdnje odbacuje.
- Dosad je postojalo 30, 40 vezova na bovama. Nisu to bili nekakvi uvjeti za nautičare jer su plovila morali vezati na bove. Tada tim prosvjednicima nisu smetali brodovi ni ispuštanje fekalija. Sada će biti garancija sigurnog veza, kroz mjesto je prošla kanalizacija, a na gornjem lukobranu bit će instalirana oprema gdje će se moći isprazniti crni tank. Pa, je li bolje skrivati se i ispuštati na crno fekalije ili sve napraviti u skladu s dobrim čuvarom prirode? Hoće li biti zloupotreba? Ako bude takvih primjera, mi ćemo znati gdje su ih ispustili i kada jer su sada vezani na svojem mjestu na gatu. Nadamo se da će takvi tada biti sankcionirani temeljem zakona i propisa - kaže nam Šegon.
Strah od plimnog vala
No, prosvjednici smatraju da će se gradnjom marine šetnica devastirati, da će marina zaposliti najviše pet, šest ljudi i da je to projekt koji će zauvijek izbrisati Velu Luku kakvu danas znamo. Osim toga, dodaju, nikakva analiza ekonomske isplativosti nije rađena, dok u samom tekstu peticije koja je potpisivana protiv marine stoji kako se u tom projektu “radi o eventualnom profitu užeg broja pravnih i fizičkih osoba, a na štetu današnjih i budućih generacija Velolučana”.
Šegon i te primjedbe odbacuje. Za njega su to spekulacije onih koji u svemu vide vlastiti interes. Objašnjava mi kako će u prvoj fazi biti zaposleno 35 ljudi, a nakon druge faze njih 45 te tvrdi kako će u sljedećih 20 godina, na koliko su dobili koncesiju, u proračune države, Županije i Općine uplatiti više od 130 milijuna kuna.
- No, to je samo taj dio. Ovo su drugi ekonomski pokazatelji. U imovinu države uložit ćemo 47 milijuna kuna. Samo PDV-a platit ćemo 35 milijuna kuna. Od poreza na dobit očekujemo da ćemo u državnu blagajnu uplatiti 19 milijuna kuna. Od doprinosa na plaće 15 milijuna kuna, a od koncesijske naknade 17 milijuna kuna. Kada sve zbrojimo, dođemo do iznosa od 133 milijuna kuna. To je sve bez drugih efekata koji ovdje nisu obuhvaćeni: boravišna i komunalna naknada, HRT, ZAMP, vodna naknada - naglašava Šegon.
Mještani koji su prosvjedovali posebno su isticali strah zbog gradnje marine jer se pribojavaju i negativnih utjecaja zahvata na kvalitetu morske vode i ekološku raznolikost, kao i na mogućnost da bi gradnja novog lukobrana, koji će suziti uvalu, mogla prouzročiti prirodnu nepogodu kakav je bio strašni plimni val 1978. godine. Također napominju da za ovaj projekt nije rađena nikakva studija o okolišu.
Šegon odbacuje takva mišljenja. Tvrdi da gradnjom lukobrana neće doći do sužavanja uvale, ni do pojačavanja efekta plimnog vala jer se taj plimni val 1978. dogodio u vrijeme kada još nije bila izvedena ni šetnica na Badu, kao ni marina koju oni grade.
- Takav način komunikacije iskorišten je isključivo u svrhu zastrašivanja stanovnika Vele Luke te širenja lažnih i netočnih informacija. A što se tiče studije, Ministarstvo zaštite okoliša, koje je najviša instanca, u rješenju je eksplicitno potvrdilo da za namjeravani zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš te da nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Manipulira se samo zato što sam ja Branko Šegon - zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....