FINANCIRANJE TVRTKI

Samo trećina malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj uzima kredite domaćih banaka

Anketa pokazuje da većina tvrtki nema potrebe za zaduživanjem jer koristi novac Hrvatske banke za obnovu i razvitak
 Marijo Bašić/ Cropix

Ukupni bankarski krediti poduzećima u listopadu bili su 0,1 posto niži nego u istom mjesecu lani, a razlozi tome, upućuju podaci HNB-a, su slabije zanimanje za kreditiranje investicija i obrtnih sredstava domaćih banaka. Oni su u godinu dana smanjeni oko pet posto ili više od tri milijarde kuna. Za te potrebe, čini se, poduzeća koriste druge kreditne izvore.

Dok je zaduživanje kod banaka "prigušeno", navode u HNB-u, ukupno financiranje poduzeća na godišnjoj razini se povećalo, prije svega kod HBOR-a i HAMAG BICRO-a. Zašto poduzeća slabo koriste kredite banaka? Treća HNB-ova anketa o uvjetima financiranja malih i srednjih poduzeća, u kojoj je sudjelovalo njih 1200, a provedena je tijekom druge polovine 2021., pokazuje da samo trećina njih koristi domaće bankovno financiranje.

Trošak financiranja

Poduzeća koja nisu koristila kredit domaće banke u prethodnoj godini najčešće su navodila da im nije bio potreban, bilo da su imala dovoljno vlastita novca (zadržana dobit, prodaja imovine poduzeća, posudba od vlasnika), bilo da su im na raspolaganju bili ostali vanjski izvori financiranja.

Tako se je ukupno financiranje poduzeća na godišnjoj razini ipak povećalo, prije svega kod HBOR-a i HAMAG BICRO-a. Udjel malih poduzeća koja se zadužuju kod tih državnih investicija povećao se nekoliko puta u odnosu na prethodni krug ankete (2019. i 2017.), a poraslo je i sufinanciranje preko fondova EU. Udjeli korištenja ostalih oblika financiranja uglavnom su manji od 5 posto.

Zamjetno se smanjilo kašnjenje u plaćanjima dulje od 60 dana - kao izvor financiranja srednjih poduzeća - u odnosu na prethodni krug i sada ga koristi oko 10 posto srednjih poduzeća, dok je kod malih poduzeća ostalo gotovo nepromijenjeno na razini od 20 posto. Također, znatno je manje poduzeća koja ističu troškove financiranja, poput kamata i naknada, kao prepreku pri dobivanju bankovnog kredita.

Kao i u prethodno provedenim anketama, nepovoljno institucionalno i poslovno okružje, koje se očituje i kroz kompleksni te često mijenjani regulatorni okvir, ponovno je istaknuto kao činitelj koji najizraženije otežava poslovanje, iako u manjoj mjeri nego 2017. godine. To je kao problem izdvojilo približno dvije petine poduzeća, dok je u prethodnom krugu ankete to navelo njih više od 50 posto.

Izraženija ograničenja poslovanja su i troškovi proizvodnje ili radne snage, nemogućnost naplate potraživanja, a kod srednjih poduzeća i konkurencija. S druge strane, pristup financiranju najrjeđe se navodi kao prepreka poslovanju. Višegodišnji trend smanjivanja kamatnih stopa ipak je olakšao zaduživanje kod banaka.

Udjel poduzeća koja su navela visoke troškove financiranja, poput kamata i naknada, kao razlog nekorištenja kredita smanjio se za više od 40 posto u odnosu na prethodni krug ankete.

Investicijska aktivnost

Dok su u istom razdoblju prošle godine smanjeni, podaci HNB-a pokazuju da su krediti poduzećima na osnovi transakcija (isključeni učinci promjene tečaja, reklasifikacija te otpis kredita) ubrzali rast na godišnjoj razini, s jedan na 1,8 posto.

U idućoj godini, uslijed gospodarskog oporavka i smanjivanja mjera javne potpore, analitičari RBA očekuju oporavak korporativne kreditne aktivnosti, osobito veću potražnju za investicijskim kreditima. Pokretač bi mogao biti indirektan, program NextGenerationEU koji će potaknuti investicijsku aktivnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. kolovoz 2022 13:45