Razina financijske pismenosti Hrvata tek se neznatno povećala, ali i dalje smo bolji u teoriji nego u praksi - o odgovornom financijskom ponašanju više znamo, nego što ga se svakodnevno pridržavamo. Ovogodišnja prosječna ocjena financijske pismenosti iznosi 12 od mogućih 20 bodova, odnosno 60 posto što je samo jedan postotni poen više nego 2020. Općenito, pokazalo se da najniže ocjene imaju najmlađa i najstarija dobna skupina, oni s osnovnim ili srednjoškolskim obrazovanjem, manjih prihoda i oni koji dolaze iz manjih sredina. Najveću razinu financijske pismenosti pokazale su dobne skupine od 40 do 49 te od 50 do 59 godina.
Rezultati su to istraživanja koje su predstavile Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Riječ je o trećem takvom istraživanju (prvo je provedeno 2016., a drugo 2020. godine) po metodologiji OECD-a o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana. Istraživanje je provela agencija Ipsos na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika od 18 do 79 godina.
Tri elementa
Sam pojam financijske pismenosti sastoji se od triju elemenata: financijskog znanja, financijskog ponašanja i odnosa prema novcu. Financijsko znanje element je u kojem su ispitanici imali najbolje rezultate pa je tako prosjek 70 posto bodova u testiranju tog dijela, što je pet postotnih poena više nego 2020. godine, odnosno deset više nego 2016.
S obzirom na okolnosti koje su obilježile prethodnu i prvu polovicu ove godine, nije iznenađujuće što ima više onih koji su svjesni utjecaja inflacije na njihov život - trenutno čak 95 posto. Osim toga, tri od četiri ispitanika znala su riješiti zadatak koji je vezan uz inflaciju što je još zanimljiviji rezultat uzme li se u obzir da je jednostavnu kamatnu stop znalo izračunati 59 posto ispitanika.
Da znanje ipak nije glavni pokretač ponašanja pokazuju rezultati iz dijela o financijskom ponašanju gdje je prosječna ocjena pala s 56 na 53 posto. Muškarci imaju nešto nižu ocjenu od žena (4,5 u odnosu na 4,9 od mogućih 9 bodova). Promatrano po dobnim skupinama, najgoru ocjenu imaju mladi do 19 godina, a najbolju ispitanici od 40 do 49 godina. Visokoobrazovani, članovi kućanstva s najvišim prihodima i stanovnici naselja od 15 do 100 tisuća stanovnika imaju bolju ocjenu od ispitanika sa završenom osnovnom ili srednjom školom, najnižih prihoda kućanstva ili stanovnika malih naselja. Čak 86 posto građana račune uvijek ili često plaća na vrijeme, a 70 posto pažljivo razmisli prije nego nešto kupi. S druge strane, dugoročnije planiranje praksa je manjeg dijela - 47 posto postavlja dugoročne financijske ciljeve i teži njihovu ostvarivanju.
Odnos prema novcu
Kada je riječ odnosu prema novcu, prosječna ocjena građana Hrvatske je 2,37 u ukupno 4 boda ili 59 posto ostvarenih bodova. Prema regijama, Sjeverna Hrvatska, Istra, Primorje i Gorski kotar imaju najnižu ocjenu (2,1), a Banovina, Kordun i Lika najvišu (2,7). Zanimljivo je da svaki četvrti građanin živi danas ne misleći na budućnost, a svaki treći preferira trošenje novca više od dugoročne štednje.
Ove je godine prvi put mjerena digitalna financijska pismenost koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanim uz ponašanje u digitalnom svijetu. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja. Iako i u ovom slučaju bolje rezultate imaju visokoobrazovani, oni s najvišim prihodima i iz većih naselja, mladi više nisu najgora dobna skupina - najbolji je rezultat upravo onih između 20 i 49 godina. Najstariji se sa znanjem o digitalnoj financijskoj pismenosti najviše muče - prosječna ocjena onih od 70 do 79 godina je 0,6. Samo 38 posto ispitanika zna da je digitalni financijski ugovor valjan i bez potpisivanja u papirnatom obliku, a samo 35 posto da kriptovalute nisu zakonito sredstvo plaćanja poput novčanica i kovanica. Po pitanju digitalnog financijskog ponašanja rezultati su bolji - 88 posto ne dijeli svoje lozinke i PIN-ove kao ni informacije o osobnim financijama, ali više od polovice (52 posto) ne mijenja redovito lozinke na internetskim stranicama koje koristi za kupnju.
Guverner Boris Vujčić istaknuo je da HNB kontinuirano provodi aktivnosti vezane uz podizanje razine financijske i ekonomske pismenosti.
- Posebnu pažnju ćemo kao društvo morati pokloniti povećanju razine digitalne financijske pismenosti stanovništva, jer je očito kako taj dio financijskih usluga postaje sve prisutniji. HNB ima iskustva i u održavanju edukacija za nastavnike te će se i dalje uključivati u takve aktivnosti i podržavati jačanje financijske pismenosti kroz obrazovni sustav - poručio je.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, istaknuo je da istraživanje pokazuje da edukativne aktivnosti donose skromne, ali važne rezultate i pomake.
- Kao regulatoru nebankarskog financijskog sektora, posebno nam je važno da građani u što većoj mjeri nauče kako se zaštiti od rizika prilikom ulaganja, da financijski na vrijeme planiraju svoju mirovinu, ali i da se zaštite od financijskih prijevara - kaže Žigman.