S novom cijenom goriva Hrvatska se uvrstila među najskuplje zemlje u Europi

Od jutros vozači toče skuplje gorivo jer su cijene opet porasle. Prema podacima cijenegoriva.info, benzin je skočio za 20 lipa (Eurosuper 95 je na Ininoj benzinskoj pumpi 10,60 kuna), dizel za 28 lipa (Eurodizel je 10,41 kuna), a autoplin za 10 lipa (5,09 kuna).

S novom cijenama goriva nalazimo se u skupini europskih zemalja s najvišim cijenama, dok smo, kad se gleda samo EU, u sredini. Naime, kako pojašnjavaju u HGK, sve zemlje EU obvezuju obvezne minimalne trošarine koje propisuje EU. One za super 95 iznose 0,359 eura po litri, a za dizel 0,33 eura ili 2,66 kuna i 2,44 kune. Hrvatska za bezolovni (super 95) benzin uzima 3,151 kunu po litri dok za dizel skromnija uzima 2,45 po litri. Tu su još posebna davanja za Hrvatske autoceste 20 lipa po litri, za Hrvatske ceste 80 lipa te za Hrvatske željeznice 20 lipa. Marže trgovaca su, također, porasle – nekad su uzimali 60 lipa po litri, no kako sada mogu slobodno formirati cijene marža im je kuna po litri.

- Kad na sve to dodate PDV koji je u Hrvatskoj viši nego u gotovo svim zemljama EU, osim Mađarske koja ima 27 posto te Danske i Švedske koje imaju jednak kao mi, dobivamo današnje cijene - ističu u HGK.

Dodaju da događanja u svijetu imaju utjecaj na povećanje cijena sirove nafte. Neka od tih su i odnosi SAD-a i Rusije, SAD-a i Irana, ali i Rusije i Kine, što stvara tenzije i nesigurnosti koje utječu na burze, a tako i na povećanje cijena goriva. Cijene nafte su krajem rujna bile na povijesnom maksimumu oko 80 dolara nakon 2014. godine, da bi se spustile na razinu malo nižu od 75 američkih dolara na kojoj su za sada stabilne.

- Cijena nafte na svjetskim burzama samo je jedan od parametara koji mogu utjecati na kretanje maloprodajnih cijena goriva. Sve promjene troškova koje utječu na poslovanje u naftnom sektoru, na nacionalnoj i globalnoj razini, odražavaju se na cijene goriva onoliko brzo i u onoj mjeri u kojoj je razvijena tržišna konkurencija - kažu u HGK.

Uzlazna putanja

Cijene nafte još su uvijek niže od onih 2013. godine kada se cijena kretala oko 100 dolara. Trend kretanja cijene nafte od minimuma postignutog u prvom tromjesečju 2015. godine uzlazan je, a u 2018. godini porast iznosi oko 40 posto.

Cijene derivata na hrvatskom tržištu prate cijene na mediteranskom tržištu. Trenutno cijene benzina i dizel goriva raste što daje mogućnost za veću upotrebu alternativnih goriva, prije svega ukapljenog naftnog plina i stlačenog prirodnog plina. Procjena je da cijena dizel goriva neće pasti ispod 10 kn/l.

Pod troškovima se podrazumijevaju svi inputi, od cijene sirove nafte do raznih državnih poreza. Na uređenome tržištu utjecaj konkurencije se osjeti kada troškovi poslovanja rastu i kad se smanjuju, a uvijek idu u prilog potrošačima. Na takvome tržištu opstaju samo tvrtke koje racionalno posluju i koje su mogu izdržati nadmetanje, a koje mora biti zasnovano na tržišnim principima. Dakle, jasno je da poseban izazov i odgovor na mogućnost ublažavanja rasta cijena u nas predstavlja državni dio u cijeni goriva.

Na domaćem tržištu cijene naftnih derivata već su bile na sadašnjim razinama, ali su proizvođači još uvijek podnosili teret cijena derivata. Iz političkih se krugova ukazivalo na volju za određenim držanjem cijena na zadanoj razini kroz mjere reguliranja ostalih davanja na osnovnu cijenu derivata, međutim, tada se cijena nafte spustila pa su i mjere izostale. Hoće li se ponovo pokušati aktivirati slične mehanizme pitanje je za Ministarstvo financija.

- Utjecaj na eventualni rast cijena ne bi se trebao desiti u proizvodnom sektoru, a uslužni sektor prometa i općenito uslužni sektor bi mogao rast cijena goriva prenijeti na cijene svojih usluga - zaključuju u HGK.