Tonči Peović, stručnjak za zračni promet i predsjednik Udruženja zračnog prometa HGK, koje okuplja hrvatske zračne luke i avioprijevoznike, komentirajući ratni sukob u Ukrajini i njegov utjecaj na zračni promet kaže da je u ovom trenutku teško procijeniti stanje, no da je već primijećen povećan broj letova iz Srbije za Rusiju, što se i predviđalo da će se dogoditi.
- U ovom trenutku, kada je sukob intenzivan, osnovno je pitanje hoće li on ostati samo u granicama Ukrajine ili će se širiti i na druge zemlje - ističe on.
Rusija je, prema podacima kojima raspolaže Peović, imala između 120 i 130 milijuna putnika godišnje u zračnom prometu. Većinom je riječ o Rusima koji su putovali ili unutar granica Rusije ili izvan Rusije, a tek se mali udio odnosi na putnike iz drugih zemalja koji su putovali u Rusiju.
Nemogućnost održavanja
Rusija ima otprilike 900 zrakoplova koji će očito zbog nemogućnosti održavanja i nedostatka rezervnih dijelova uskoro biti prizemljeni i neće moći letjeti. Dio tih zrakoplova je u vlasništvu nekih leasing kompanija izvan Rusije. To je slučaj i s leasing tvrtkom AerCap iz Irske, u čijem je vlasništvu oko 200 zrakoplova koji lete u Rusiji. Jedan dio njih je u vlasništvu VEB-Leasinga.
- Istina je da su od sankcija izuzeti zrakoplovi koji se vraćaju iz Rusije, tako da bi teoretski AerCap mogao povući tih 200 zrakoplova iz Rusije. Međutim, u ovom ekonomskom ratu teško je očekivati da bi ruske vlasti dozvolile povratak tih zrakoplova. S druge strane, to bi bilo teško tehnički napraviti jer je pitanje kako će se vratiti piloti. Otprilike 500 pilota trebalo bi se vratiti i vjerojatno bi trebali putovati posebnim rutama - ističe Peović i upozorava da je tema zrakoplova vrlo važna jer ako oni u narednih nekoliko mjeseci ne budu održavani, pitanje je hoće li imati dokumentaciju za let.
- Većina njih neće moći letjeti jer neće imati potrebnu dokumentaciju i postat će bezvrijedni - pojašnjava Peović i nastavlja: - Ako zrakoplov nema objašnjen cjelokupni tehnički postupak održavanja koji je ovjeren i potpisan, njegov servis ne vrijedi i on ne može dobiti dozvole, tako da ne može ponovno poletjeti.
Prema njegovu mišljenju, ova situacija u Rusiji najviše će se odraziti na kvalitetu života ruskih građana koji neće moći putovati zrakoplovima.
- Tamo imate gradove koji su udaljeni više od 6000 kilometara, tako da bi putovanje njihovim željeznicama trajalo više od 10 dana. Rusija bez zračnog prometa ne može funkcionirati. Prije dolaska flote zrakoplova iz zapadnih zemlja njihov zračni promet je funkcionirao zahvaljujući Tupoljevu, Antonovu i drugim proizvođačima koji proizvode samo Suhoj Superjet, kojih imaju oko 150. S tim da se mora naglasiti da sve dijelove unutar vrućeg dijela kompresora, odnosno turbine, proizvode francuski proizvođači, a to sad podliježe embargu. Stoga se može očekivati da neće imati zrakoplove za funkcioniranje unutar vlastitog zračnog prometa, što znači da će biti potpuno izolirani na tako velikom prostoru - obrazlaže Peović.
Južne rute
Govoreći o zrakoplovnim rutama između Europe i Kine te zemalja Dalekog istoka koje su išle preko Rusije, kaže kako je to najkraći put, no sad je taj prostor zatvoren.
- Zrakoplovne kompanije morat će birati južne rute i vrlo je izgledno i realno za očekivati da će jedan dio ići preko našeg zračnog prostora. One traju sat i pol duže, što svakako povećava troškove putovanja, ali i smanjuje efikasnost zrakoplova - pojašnjava stručnjak za zrakoplovni promet.
Što se tiče Hrvatske i zemalja u našem okruženju, Peović naglašava da su posljednjih godina crnogorske zračne luke ostale bez avioveza s Rusijom, no to su nadomjestile značajnim porastom prometa iz Ukrajine za Tivat i Podgoricu.
- Prošle godine su crnogorske zračne luke imale 32% putnika iz Ukrajine u ukupnom broju putnika. Tivat je čak imao preko 40% udjela putnika iz Ukrajine u ukupnom prometu. Sada to neće biti moguće - napominje Tonči Peović.
Utjecaj na naš turizam
S druge strane, hrvatske zračne luke nisu toliko izložene Rusiji i Ukrajini.
- Udio putnika iz te dvije zemlje u ukupnom prometu je otprilike tri posto. Najviše su izložene zračne luke Dubrovnik i Pula, ali, opet, to nije značajan udio u prometu tih zračnih luka. Tako da situacija zatvaranjem zračnog prometa za ruske zrakoplove ne bi toliko trebala utjecati na poslovanje naših zračnih luka, uz uvjet da se kriza ne proširi i produbi. Postoji, doduše, rezerva iz dalekih zemalja čiji građani nisu potpuno upoznati sa situacijom. U prvom redu to se odnosi na stanovnike zemalja s Dalekog Istoka, za koje je ovo sukob u Europi. To dosta utječe na njihovu odluku o putovanju. Pored toga, ljudi su logični, ako putujete u neki dio svijeta, a niste sigurni hoćete li se vratiti nazad, onda i ne putujete. Stoga se može očekivati da će se ovaj sukob osim na dolazak gostiju iz Rusije i Ukrajine odraziti na dolazak gostiju s dalekih tržišta. A ako se sukob proširi izvan ovog područja, utjecat će i na goste s naših emitivnih tržišta.Teško je u ovakvoj situaciji prognozirati što će biti jer su ispred nas gotovo dva mjeseca do prvih ozbiljnijih putovanja turista - pojašnjava Tonči Peović.
Za sada, prema njegovu mišljenju, ruska invazija na Ukrajinu još nema veliki negativni utjecaj na naš turizam.
- Sigurno je da će, osim sukoba u Ukrajini, negativan utjecaj na turizam imati pad kupovne moći građana zbog inflacije. Bit će značajno skuplji prijevoz i ostale usluge - smatra on i iznosi ideju da Vlada pokrene inicijativu i pozove ukrajinske građane da dođu raditi u naše turističke tvrtke te da se na taj način riješi i nedostatak radne snage u turizmu.