Pandemija koronavirusa u samo je nekoliko mjeseci duboko promijenila svijet kakav poznajemo. Nove životne navike na koje smo prisiljeni gotovo svakodnevno se navikavati, globalni lockdown koji je paralizirao planetu i svjetske ekonomije... samo su neka od silnih pitanja koja muče čitavu civilizaciju.
Uspješni poslovni ljudi, Branko Roglić i Emil Tedeschi, pojasnili su kako se oni nose s novim izazovima.
- Čini mi se da je pojava novog koronavirusa, uz šok i strah zbog visoke zaraznosti i velikog broja umrlih u najvećim žarištima, izazvala i jednu ozbiljnu količinu humanog optimizma i solidarnosti globalno, a čiji je zanos, nažalost, dosta brzo splasnuo nakon relativnog umirivanja pandemije. Ipak, kad sve prođe, a još nije prošlo i potrajat će, nadam se da nećemo tako brzo zaboraviti najveće lekcije: da je zdravlje najvažnije, da moramo čuvati prirodne resurse i da sve to čime se inače bavimo na našim poslovima ima duboko ljudsku svrhu. U Atlantic Grupi nastavili smo u krizi živjeti jednu od naših temeljnih ideja vodilja – da su ljudi najvažniji – i pokazali ponovno kako to za nas nije samo parola.
Naši zaposlenici i partneri, a onda i svi naši sugrađani, od prvog trenutka izbijanja krize bili su i ostali na prvome mjestu. Već smo od početka ožujka ukinuli sva veća okupljanja, odmah je oko 1800 ljudi počelo raditi od kuće, njih oko 300 vezanih izravno za prodaju u ugostiteljstvu, nisu zbog zatvaranja kanala uopće mogli raditi, no nitko nije ostalo bez posla niti smo dirali plaće, štoviše, oni zaposleni u tvornicama, distribucijskim centrima, dostavi, ljekarnama… su dobili stimulaciju od 15 posto, čime smo htjeli pokazati solidarnost i zahvalnost prema onima koji su bili najviše izloženi u ovim okolnostima. Solidarnost i izvan sustava Atlantic Grupe pokazali smo kroz 28 milijuna kuna donacija kriznim stožerima i zdravstvenim institucijama u čitavoj regiji, u Hrvatskoj i na ostalim tržištima na kojima djelujemo. Željeli smo pomoći, ali i senzibilizirati druge sustave da se također uključe u akciju doniranja, kaže za yachtscroatia.hr Tedeschi.
Nove tržišne niše ili industrije u kontekstu industrije
- Često su nas tijekom posljednja tri mjeseca pitali što se promijenilo u modelu rada. Puno toga, zapravo, od mnogih procedura rada do potreba, ali i navika potrošača, ne samo vezano za mjesto i način kupnje ili konzumacije, već i za određivanje životnih prioriteta. Ova kriza je potencirala i važnost digitalizacije procesa pokazavši što je zapravo šire razumljivi sadržaj tog pojma. To znači vrlo jednostavno mogućnost da se posao obavlja neometano s udaljenih lokacija, bez nužne prisutnosti u uredu, na siguran način, znači smanjivanje administracije i povećanu učinkovitost, a nama se konkretno ulaganje u digitalizaciju upravo u ovoj krizi pokazalo iznimno korisnim. Vidjeli smo i da se nastava može održavati na daljinu, da za jedan dokument nije nužno pet potvrda različitih institucija i da se one razmjerno jednostavno mogu uvezati. Inercija je prva prepreka koju nam je kriza pomogla preskočiti kao društvu.
Razvidno je također da u ovoj globalnoj krizi, neovisno o zasebnim mjerama na državnim razinama, postoji značajni dijalog država i asocijacija, što je iznimno važno, jer rizici COVID-19 ne staju na granici jedne i ne počinju na teritoriju druge države. Niti jedna pojedinačna država nije u ovome samoodrživa i nužan je dijalog i suradnja na svim razinama. Ova kriza je na dramatičan način pokazala čega ozbiljno nedostaje u društvu, a toga nije pošteđen ni biznis, a to je nedostatak kompetencija, i nadam se da će nam to pomoći osvijestiti potrebu jačanja meritokracije. Dobro je znati i da naša, za ovu regiju značajno velika i snažna multinacionalna kompanija, u svojim standardima, odlukama i kriterijima, može biti i primjer da rad u različitim državama, primjenjujući lokalne odredbe i pravila, može biti uspješan.
Pouke iz prijašnje recesije
Uvijek je moguće iz recesije koja se dogodila prije desetak godina izvući neke pouke i iskustva koja se mogu primijeniti u današnjoj situaciji, iako kao civilizacija nažalost nedovoljno učimo iz prijašnjih iskustava. Iako postoje sličnosti i razlike između ove i posljednje velike financijske krize, o ekonomskim reperkusijama su već mnogi govorili pa bih se ovdje fokusirao na jednu od sličnosti koja lako može promaknuti. A riječ je naprosto o otvorenosti u komunikaciji, s jedne strane, i volji da se problem vidi i da se s njim suočimo, s druge. Do recesije prije jednog desetljeća dovela je eksplozija financijskog balona, balon je napuhala financijska industrija, a malom broju ljudi koji su naslutili što će se dogoditi gotovo nitko nije vjerovao.
U posljednjoj krizi smo pak kao građani zemaljske kugle kasno saznali za pojavu atipične upale pluća u Kini, a jednom kad se doznalo za proboj novog virusa u ljudsku populaciju i brzo širenje najprije se problem previše olako shvaćao. U oba slučaja su ljudi demonstrirali zapravo značajnu količinu povjerenja u sustav i institucije, a problemi u kojima smo se našli govore nam da upravo sustave i institucije treba jačati. Prije svega kroz jačanje stručnosti te promociju njihove osnovne funkcije, a to je služenje građanima, smatra osnivač i vlasnik Atlantic Grupe.
Tedeschi je pojasnio i koje će vrijednosti i kvalitete, za tvrtke i zaposlenike biti od posebnog značaja u periodu koji je pred nama.
- Mislim da će sigurnost i stabilnost svakako dobiti na vrijednosti i ponosan sam da smo mi i kao poslodavac i kao poslovni sustav demonstrirali obje vrijednosti u punom smislu. Osim elemenata brige za naše kolegice i kolege, što sam već naveo, i naše je poslovanje također položilo test krize. Menadžment Atlantic Grupe će se i u nadolazećem periodu prije svega maksimalno fokusirati na održavanje izuzetno pozitivnog zdravstvenog biltena naših djelatnika, a onda i nesmetani nastavak proizvodnje, korištenje svih prilika koje iz ove krize proizlaze kao i minimiziranje rizika.
Naša bilanca je iznimno stabilna, zaduženost je rekordno niska, a rezultati su kroz zadnjih nekoliko kvartala, uključujući i prvo tromjesečje ove godine, bili rekordni. Osigurali smo dostatnu likvidnost, dovoljne zalihe i neupitno je da naše poslovanje nije ugroženo, ali, kao što smo obavijestili ZSE, ne očekujemo brojeve koje smo originalno planirali za 2020. Pažljivo ćemo pratiti razvoj situacije i pripremati se za novi način poslovanja s obzirom na to da potpuni povratak na situaciju prije krize ne očekujemo u ovoj kalendarskoj godini, a vjerojatno ni u prvim mjesecima sljedeće. Svaka krizna situacija je i poslovna prilika, a pritom mislim prije svega na razumijevanje potreba potrošača i kupaca, te prilagodbu novoj normalnosti, adaptirajući postojeće i lansirajući nove proizvode i usluge. Nadam se svakako što skorijem pronalasku cjepiva, barem djelomičnom ostvarenju turističke sezone i da se svi naučimo živjeti i raditi s koronom, optimističan je Tedeschi.
Posebno je pitanje što Hrvatska može napraviti da smanji financijsku ovisnost od turizma.
- Može i treba, mnoge države kojima je turizam strateška, ali nikako dominantna gospodarska grana u tome mogu biti neka vrsta putokaza. Turizam po sebi nije problem, treba ga, dapače, jačati i to primarno u kvaliteti, posebno u segmentu ponude, sadržaja i drugih aktivnosti koje turizam može pokrenuti. Pokazalo se i u ovoj krizi, primjerice, da naša poljoprivreda, iako usitnjena i oslabljena, nije bez potencijala. Problem je rentijerski mentalitet koji se duboko ukotvio potpiren idejom da je moguće raditi malo do ništa da bi se zarađivalo puno. Vidimo da to dugoročno nije moguće i u tom je smislu potrebno revidirati gospodarsku strategiju općenito, pružajući sustavnu podršku onim segmentima gospodarstva koji imaju potencijala za realizaciju veće dodane vrijednosti. Čitav niz poduzeća u IT sektoru uspio je razviti poslovanje i zaposliti dosta ljudi samo na vlastite mišiće, ili sustavu usprkos. Takve prilike sustav treba prepoznati i podržati stvaranjem jasnog i jednostavnog regulatornog okvira i poticajnog okruženja, zaključuje Tedeschi.
'Čovjek mora shvatiti da je malen'
Branko Roglić, vlasnik tvrtke Orbico, nabrojao je i neke pozitivne stvari koje su se dogodile kao posljedica korona virusa, kao i neke nove vrijednosti koje zamjećuje u društvu.
- Ima nekoliko pozitivnih stvari koje su se dogodile kao posljedica pandemije. Prva je digitalizacija. Ona je bila nužna i pandemija je ubrzala njezinu implementaciju u tvrtke. Drugo je svakako Zoom i Teams, koji su u nemogućnosti putovanja omogućili kontakt među ljudima i održavali gospodarstvo na životu. Treća pozitivna stvar su obitelji, koje su konačno dva mjeseca bile zajedno. Nova vrijednost je i da ništa više neće biti isto, a čovjek mora shvatiti da je malen.
Hrvatska je, kao i sve turističke zemlje, doživjela veliki pad gospodarske aktivnosti. Oživljavanje malih seoskih gospodarstava i prodaja njihovih proizvoda preko interneta je vrlo zanimljiva pojava koja me veseli. Stotine OPG-ova mogu u ovakvim situacijama pomoći stanovništvu do oporavka gospodarstva.
Recesija koja se dogodila prije desetak godina bila je drugog karaktera. Ona nije zaustavila život. Pandemija je utjecala na sve pore života i uzdrmala ga do temelja. Nadam se da neće doći drugi val najesen.
Opomena koju nam je poslala priroda mora se ozbiljno shvatiti. Na poslu moramo biti odgovorni, kako prema poslu tako i prema suradnicima. Higijenu ne smijemo smetnuti s uma, a nadam se da će se već u ovoj godini naći cjepivo i lijek.
Hrvatska treba i dalje razvijati svoju turističku djelatnost. To je naša komparativna prednost. Naravno da moramo razvijati i poljoprivredu, drvnu industriju, IT industriju, marikulturu, glazbenu kulturu i sport, te ostalo, ali turizam je izvoz. Bez tih 9 milijardi kuna koji nam donosi turizam, naš uvozno izvozni disbalans bi postao problem, zaključuje Roglić za yachtscroatia.hr.