Cijene fiksnog super brzog interneta, one od 100 Mbps na više, u idućem bi razdoblju mogle pasti. Koliko, zasad se ne zna.
Ono što je pak postalo poznato ovaj tjedan je da je Hakom odlučio ići u deregulaciju super brzog interneta za kućanstva i biznise. Odvaja ga od interneta do 100 Mbps, koji samo naziva brzim.
Razlog je taj što se u Hrvatskoj sve brže gradi optička i ina super brza internetska infrastruktura, ali brzinu te izgradnje ne prati i povećanje broja korisnika. Hrvatska zbog toga zaostaje u očima Europske komisije po pitanju korištenja super brzog interneta, a i po pitanju cijena takvih usluga.
I dok svi alternativni operateri smatraju da je tržišno natjecanje već dovelo do pada cijena na fiksnom tržištu i da će daljnje natjecanje također imati utjecaja na to, u Hakomu se s tim očigledno ne slažu.
Uz glasno protivljenje svih konkurenata Hrvatskog telekoma, Hakom je objavio ‘Prijedlog odluke o analizi tržišta M3b‘ u kojem najavljuje deregulaciju super brzog interneta, kao i način na koji će to provesti. Odluka se fokusira samo na fiksni pristup internetu, ne i na mobilni internet, odnosno 4G i 5G mreže.
Odluka zasad nije finalna.
Po proceduri mora ići na notifikaciju, odnosno ocjenu regulatorne usklađenosti u Europsku komisiju jer će kroz odluku Hrvatski telekom dobiti mogućnost spustiti cijene svog super brzog interneta na određenim područjima.
Hakom je objavio i rezultate javne rasprave na ovu temu iz koje je vidljivo da je najglasniji protivnik ove regulative u tom procesu bio A1 Hrvatska.
Iako su se svi alternativni operateri pribojavali da Hakom neće prihvatiti niti jedan njihov prijedlog iz javne rasprave, to se ipak nije dogodilo. Nemali je broj prigovora i komentara koje je Hakom prihvatio ili djelomično prihvatio.
Ključan pak prigovor alternativnih operatera, a koji je osnova ove regulacije, Hakom ga nije prihvatio.
Riječ je o određivanju tržišta po kojem bakrene parice nisu uzete u obzir prilikom utvrđivanja tržišne snage na nekom području.
- Razlozi za ovakvo definiranje tržišta detaljno su opisani u Poglavlju 3 dokumenta Analize tržišta, iz kojeg u bitnome proizlazi kako je bakrena pristupna infrastruktura dio tržišta malog kapaciteta. Navedenu infrastrukturu ima isključivo HT kao povijesni operator i ista je ravnomjerno rasprostranjena na čitavom nacionalnom teritoriju Republike Hrvatske (dalje: RH). Alternativni operatori ne grade bakrenu pristupnu infrastrukturu niti će je graditi u budućem razdoblju uzevši u obzir kako ista može pokriti potrebe krajnjih korisnika za malim kapacitetima. Iz navedenog proizlazi kako se na tržištu malog kapaciteta uvjeti djelotvornog tržišnog natjecanja neće ostvariti na temelju infrastrukturne konkurencije, već isključivo putem veleprodajnih usluga HT-a. S druge strane, u tržište velikog kapaciteta ulaze VHCN infrastrukture (svjetlovodna i kabelska). VHCN infrastrukturu nema samo HT kao povijesni operator, već svjetlovodnu infrastrukturu grade svi alternativni operatori. Iz navedenog proizlazi kako se na tržištu velikog kapaciteta, za razliku od tržišta malog kapaciteta, uvjeti djelotvornog tržišnog natjecanja ne ostvaruju isključivo putem veleprodajnih ponuda HT-a, već i putem infrastrukturne konkurencije - zaključuju u Hakomu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....