Europske energetske tvrtke užurbano traže način kako platiti ruski plin bez kršenja zakona, odnosno sankcija uvedenih Moskvi zbog invazije na Ukrajinu. Energetske tvrtke u Njemačkoj i Mađarskoj potvrdile su da namjeravaju udovoljiti zahtjevu ruskog predsjednika Vladimira Putina da kupci ruskog plina taj energent plaćaju u rubljima. No, Europska unija upozorava kako postoji rizik da tvrtke prekrše sankcije, koje zabranjuju transakcije s ruskom središnjom bankom. Ulozi su veliki jer je Kremlj već isključio opskrbu Poljskoj i Bugarskoj.
Putin je jasno rekao da kupci iz "neprijateljskih" zemalja, a to su sve zemlje koje su se pridružile sankcijama, moraju početi plaćati svoj plin u rubljima, dok je inače velika većina kupaca plaćala u eurima ili dolarima. Njihove račune ruska državna energetska grupa Gazprom smatrat će podmirenima nakon što se plaćanje provede, piše britanski The Guardian.
Prema nalogu 172, koji je Putin izdao u ožujku, kupci moraju sudjelovati u novom platnom sustavu, koji zahtijeva otvaranje dva računa u Gazprombanci. Novac bi se uplaćivao na jedan račun u eurima i dolarima prije nego što bi ga banka konvertirala u rublje i isplaćivala Gazpromu s drugog računa. Tek tada bi se smatralo da je kupac ispunio svoju zakonsku obvezu plaćanja plina.
"Ako tvrtke otvore samo bankovni račun i plaćaju u eurima, to je to, nema kršenja sankcija od strane tvrtke. Nakon toga, što će Rusi učiniti s novcem, na njima je", rekao je jedan dužnosnik EU-a.
Mađarska je objavila kako je zadovoljna tim planom, dok, prema izvješćima, tri najveće europske plinske tvrtke - njemački Uniper, talijanski Eni i austrijski OMV - ispituju načine kako da ispoštuju Putinov dekret.
Kremlj mora u sve biti uključen
Sve do ovog tjedna nije bilo jasno hoće li Putin ispuniti svoju prijetnju o prekidu isporuke plina kupcima koji odbiju njegov zahtjev. No, u srijedu je Gazprom obustavio isporuku plina bugarskom Bulgargazu i poljskom PGNiG-u, nakon što su odbili platiti u rubljima. Nakon toga, situacija je postala neugodna. Europski čelnici, uključujući predsjednicu Europske komisije, Ursulu von der Leyen, najavili su da neće ispuniti Putinove naloge.
Preliminarna analiza EU-a, objavljena ranije ovog mjeseca, pokazala je da bi to bilo kršenje sankcija nametnutih Kremlju jer proces konverzije valute uključuje rusku središnju banku kao ključni faktor, a ona je pod zapadnim sankcijama. "Budući da proces konverzije može potrajati nedefinirano vrijeme, tijekom kojeg je strana valuta u potpunosti u rukama ruskih vlasti, uključujući središnju banku, to se može čak smatrati zajmom koji su odobrile tvrtke iz EU-a", navela je Europska komisija .
U četvrtak su, pak, dužnosnici EU-a potvrdili da bi svaka tvrtka koja pristane otvoriti račun u rubljima u Rusiji i na taj način plaćala plin, prekršila sankcije.
No, možda ipak postoji 'rupa' u svemu tome. Prema daljnjim smjernicama, koje je EU izdala prošlog tjedna, nalog Kremlja ne sprječava uvoznike plina da zatraže od Gazproma da se složi da je kupovina zakonski dovršena nakon što se prva uplata, u eurima ili dolarima, položi u Gazprombank.
Nakon toga bi se izvršila konverzija u rublje, što znači da kupac tehnički ne bi prekršio sankcije. Druga je mogućnost, stoji u smjernicama, da kupci javno izjave kako smatraju da je kupovina završena nakon što se izvrši njihovo plaćanje u dolarima ili eurima. Jedina prepreka tome, prema smjernicama, je "potvrda s ruske strane" da je sve to u skladu s dekretom 172.
Drugim riječima, Gazprom, odnosno Kremlj, mora u sve biti uključen. Gazprom i Gazprombank ne podliježu sankcijama EU-a pa je kupcima dozvoljeno pregovarati o takvim zakučastim prijedlozima bez kršenja sankcija.
Pretvaranje plina u 'oružje'
Čini se da su upravo ovakve taktike ono što trenutačno preispituju OMV i Uniper. Uniper, najveći uvoznik ruskog plina u Njemačkoj, priopćio je kako istražuje "konkretne modalitete plaćanja" koji bi mu omogućili plaćanje uz pridržavanje sankcija. Neke zemlje EU-a, uključujući Njemačku, inače najvećeg ruskog klijenta za plin u Europi, navele su da će slijediti prijedlog Komisije.
Ova očigledna pravna rupa u zakonu značajno 'zamagljuje' sliku o pravoj prirodi poštivanja Putinovog zahtjeva. Primjerice, odgovarajući na izvješća da se OMV priprema za plaćanje u rubljima, austrijski kancelar Karl Nehammer inzistirao je kako tome nije tako.
Putinovo pretvaranje ruskog izvoza plina u 'oružje' dio je strategije osmišljene za jačanje gospodarstva, koja je najavljena ubrzo nakon početka invazije na Ukrajinu. Odluka zapada da uvede sankcije bez presedana izazvala je nagli pad vrijednosti rublja i povećala opasnost od hiperinflacije u Rusiji. Kao odgovor na to, Moskva je nametnula strogu kontrolu kapitala, prema kojoj su tvrtke izvoznice bile prisiljene konvertirati svoju zaradu u stranoj valuti u rublje.
Liam Peach, ekonomist koji se bavi pitanjima tržišta u nastajanju u Capital Economicsu, neovisnoj istraživačkoj i konzultantskoj tvrtki koja proučava globalnu ekonomiju i tržište, ističe da ovotjedna ruska akcija protiv Poljske i Bugarske neće imati veliki ekonomski utjecaj na Rusiju. "Europski uvoznici nastavit će plaćati Gazprombanci u eurima, koje će ona potom konvertirati u rublje. To ne čini veliku razliku", kaže on. "Politički gledano, Putin pokušava pokazati da se Rusija suprotstavlja sankcijama i da je sposobna izvršiti nekakav pritisak", dodaje.
Bugarska: Prijedlozi Bruxella nisu opcija
Dva su, pak, moguća objašnjenja zašto Rusija ne želi eure ili dolare. Prvo je da bi plaćanja u eurima ili dolarima bila dodana ruskim deviznim rezervama, koje je zamrznute od početka rata u Ukrajini, a plaćanje ruskog plina u rubljima podržava gospodarstvo u vrijeme kada se suočava s dubokom recesijom.
Drugi razlog je taj što se Rusija postupno udaljava od uspostave plaćanja u dolarima i eurima otkako je pripojila Krim 2014. godine. Rusija je nastojala povećati plaćanja u rubljima i kineskim juanima za svoju energiju, a rat u Ukrajini ubrzao je taj trend.
Istovremeno, najviši bugarski dužnosnici kažu da zaobilazna rješenja, koja je predložila Europska unija, a koja tvrtkama dozvoljava da plaćaju ruski plin bez kršenja sankcija, "vjerojatno nisu opcija", kako prenosi utjecajni portal Politico.
Bugarska, naime, ima iskustvo iz prve ruke o tome što se događa ako kupac ne poštuje nove ruske zahtjeve. "Plaćanje na taj račun ne dovršava kupovinu", rekao je za portal zamjenik bugarskog premijera i ministar financija Asen Vasilev.
Državna tvrtka Bulgargaz primila je Gazproma dodatak ugovora prema kojim se zahtijeva da se odrekne kontrole nad svojim novcem u korist trećeg subjekta kako bi se dovršio prijenos valute, ali bez jamstava da će plin biti isporučen, kažu Vasilev i ministar energetike Alexander Nikolov.
Bez kontrole
"Ne osjećamo se ugodno predati novac poreznih obveznika trećoj strani nad kojom nemamo kontrolu, posebno ne trećoj strani koju kontrolira država koja nas stavlja na popis neprijatelja", rekao je Vasilev. "Gubite sve potencijalne pravne zahtjeve, arbitražu, sudske sporove, sve", dodao je Nikolov.
Nakon što je zatražila pojašnjenja od Gazproma, ali ih nije dobila, Bugarska je odlučila uplatiti 50.000 dolara na svoj uobičajeni račun, a Gazprom je vratio novac i prekinuo isporuku plina. Vasilev kaže kako Sofija želi da EK pokrene antimonopolski postupak protiv Gazproma, te osigura pravnu pomoć u nadolazećem arbitražnom slučaju protiv ruske tvrtke.
No, problem će se vjerojatno ponovno pojaviti u nadolazećim tjednima, budući da će dospijevati sve više obveza plaćanja kupaca plina iz EU-a. Nikolov za ruske zahtjeve kaže da su "stvarno blizu ucjene". "Radite što god mi želimo da radite i to je to", zaključuje Nikolov.