‘Pušači se demoniziraju i marginaliziraju, a veći porez na cigarete nije dobra odluka‘

Povećanje poreza na cigarete se nije pokazalo kao dobro rješenje. Pušači nižeg socioekonomskog statusa će njihovom kupovinom dodatno osiromašiti svoju obitelj, a skuplji proizvodi potaknut će još više ljudi da jeftinije varijante potraže na crnom tržištu. Isto je i sa zabranama drugih nikotinskih proizvoda - oni koji ih žele kupiti uvijek će pronaći način, no na crnom tržištu više neće biti sigurni što je točno u njihovoj klasičnoj cigareti ili tekućini za električne cigarete.

- Obrazovanje je bolja mjera od povećanja poreza, a kontrola je uvijek bolja od zabrana - zaključak je to Marewe Glover, direktorice Centra izvrsnosti istraživanja iz Novog Zelanda, zemlje u kojoj se danas, kako kaže, ljudi zgražaju kada na ulice vide nekoga tko puši.

- Suosjećanje se potpuno izgubilo, pušači se demoniziraju i marginaliziraju, a s druge strane se zabranjuju alternative kao što su oralni nikotinski proizvodi koji su dokazano manje štetni od cigareta - istaknula je na panelu koji je održan u sklopu Summita o smanjenju štete od duhana u Ateni.

Konstantinos Farsalinos, profesor na nekoliko sveučilišta i viši istraživač Sveučilišta u Patrasu, objasnio je kako je moderno društvo prepuno rizika koje je samo stvorilo i za koja se traže rješenja. Jedan od rizika su štetne posljedice pušenja, rješenje dolazi u obliku električnih cigareta, nikotinskih vrećica i grijanog duhana, no regulatori ga nisu spremni prihvatiti.

Naime, ono što cigarete čini toliko štetnima nije nikotin, već tvari koje se oslobađaju izgaranjem duhana. Iako u slučaju ovih alternativnih proizvoda do toga ne dolazi, Svjetska zdravstvena organizacija ide prema izdavanju smjernica koje će ih gotovo pa izjednačiti s klasičnim cigaretama. To je, uvjereni su stručnjaci koji su govorili na Summitu, potpuno krivi pristup koji neće riješiti postojeći problem, već pušačima otežati pristup manje štetnim alternativama. Farsalinos se stoga pita je li fokus organizacija na štetnosti cigareta po zdravlje ili moralnosti korištenja nikotina općenito.

- Od 60-ih godina govori se štetnosti pušenja, a trenutno je u svijetu oko 1,1 milijarda pušača. Smanjenje štetnosti bolja je i učinkovitija strategija od zabrana, ali 30 godina od njenih prvih zagovornika opet smo na početku jer se manje štetni proizvodi izjednačavaju s cigaretama - naglasio je.

Smanjenje štetnih posljedica duhanskih proizvoda po zdravlje je strategija koja je komplementarna prevenciji, a stručnjaci ističu kako bi regulatori trebali uzeti u obzir znanstvene dokaze na kojima se temelji. Problem nastaje zbog pristupa po kojem se na inovativne proizvode gleda s velikim oprezom zbog stava da će se tek za 20-ak godina znati njihov stvarni učinak. Umjesto da se u obzir uzimaju dosadašnja znanstvena dostignuća na tom području koja pokazuju da su alternativni nikotinski proizvodi mnogo manje štetni za zdravlje.

- Na neki se način kriminalizira inovativnost i održava status quo, koji u ovom slučaju znači pušenje cigareta - poručio je Farsalinos.

Dodao je kako pojedincima treba ponuditi sve dostupne informacije i znanstvene dokaze o dostupnim proizvodima, ali im na kraju prepustiti izbor. Umjesto da se autoritet i moć koriste kako bi se nametnula jedna od opcija.

- Politika ne smije nadjačati znanost - zaključio je.