Vlada ima vlastiti startup tim, a prvi proizvod tog tima je redizajnirani sustav e-Građani. Ovu gotovo pa nevjerojatnu vijest, jer znali smo da startupa ima u privatnom sektoru, poput Infobipa i Rimac Automobila, ali ne i u državnom aparatu, Vlada je na sjednici u četvrtak krišom provukla u točki sedam u okviru koje je raspravljala o "standardima javnih usluga" i "redizajnu e-Građana".
Po prvi put otkako je 2014. godine lansirana platforma e-Građani, koja na jednom mjestu objedinjuje sve digitalne usluge države, da biste je koristili, ne trebate imati diplomu zagrebačkog FER-a, tečaj iz umjetne inteligencije i čelične živce. Vladin startup tim od ove je platforme napravio ono što je ona trebala biti od početka: internetsko mjesto po kojem se možete kretati jednostavno kao na Facebooku i Gmailu.
Jutarnji list inzistirao je na pristupu u nove e-Građane i prvi smo dobili priliku isprobati testno okruženje, koje će se službeno predstaviti i otvoriti građanima u ponedjeljak 26. travnja.
Redizajnirani e-Građani po prvi put se na isti način mogu koristiti i na računalima i na mobitelima, rade na svim popularnim internetskim preglednicima, u njih se trebate prijaviti samo jednom, a potom u sve državne usluge ulazite kroz isto sučelje. Na vrhu stranice vas cijelo vrijeme prati identičan izbornik kroz koji imate pristup u svoj korisnički pretinac, poput državnog Gmaila, i korisnički profil, poput onoga koji imate na Viberu.
Novi sustav vam omogućuje i da u kartici "Automatske dozvole" date sve GDPR dozvole na jednom mjestu tako da se od digitalnih šaltera policije, zdravstva i matica krećete bez ikakvih dodatnih pitanja. Unutar sustava možete si spremiti linkove na najčešće korištene usluge, a ako pronađete neku informaciju, koju smatrate važnom, možete je shareati na Facebook i Twitter.
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva ističe da redizajnirani sustav po prvi put pruža uslugu svim građanima, uključujući i djecu, a kroz njega će usluge koristiti i poduzetnici i tvrtke. Naime, po prvi puta e-Građani su iskoristili sve mogućnosti OIB-a. Kao glavnu stvar, Gršić ističe, kopernikanski preokret u načinu na koji se radi razvoj platforme e-Građani.
- Ovim redizajnom nismo završili posao već smo započeli novi pristup razvoju digitalnih usluga u državi primjereniji vremenu u kojem živimo. Nastavit ćemo nadograđivati usluge, razvijati nove na moderniji i ujednačeniji način, međusobno povezivati sve sustave, projekte, baze i registre stvarajući još bolje i kvalitetnije elektroničke usluge za građane i poduzetnike - kaže Gršić.
Taj novi pristup zove se agilni, a tim za redizajn e-Građana Vlada naziva agilnim timom.
Agilno je, inače, upravo način na koji rade startupi poput Infobipa i Rimac Automobila. To znači da redizajn e-Građana nije sad odrađen, a korisnici što su dobili, dobili su. Baš suprotno. Platforma e-Građani sad će se razvijati kontinuirano.
Ivana Vukov, voditeljica agilnog tima, odnosno voditeljica startup tima za e-Građane kaže da je ovo kruna rada na kojem su dvije godine radila sva ministarstva, državne IT tvrtke, gradovi, agencije, zavodi i javna poduzeća. Pomoć Vladi došla je i od zaklade jedne od najbogatijih hrvatskih obitelji, Lukšića, kao i od Sveučilišta Harvard, posebno profesora Matta Andrewsa. Oni su pomogli u prijenosu znanja o agilnom radu u Hrvatsku.
- U zadnje dvije godine Vlada, uz podršku Zaklade Lukšić Scholars i profesora sa sveučilišta Harvard, educirali smo stotinjak kolega iz državne i javne uprave o agilnom načinu rada s posebnim naglaskom na službenike i dužnosnike koji rade na e-uslugama ili velikim IT projektima - kaže Vukov.
Pojašnjava da Vladin startup tim za e-Građane, koji je operativno radio na redizajnu, uz nju, čine stručnjakinja za digitalne usluge Monika Horvat Mrkonjić, programer Igor Ljubi i sistemaš Božo Zeba.
- Nismo zamislili redizajn koji se radi godinama već smo krenuli agilno. Napravili smo analizu korisničkog iskustva, zatim izradili smjernice za dizajnere te napravili prototip. Prototip smo testirali na korisnicima pa ga doradili, napravili novi prototip, testirali, zatim usuglasili prototip i dali to isprogramirati, integrirati i puštamo redizajn u javnost - kaže Vukov.
Slično se državni IT projekti rade i u zapadnim zemljama, poput Austrije, gdje države imaju svoje startup timove, koji osmišljavaju, testiraju i propisuju nove usluge, a zatim daju naloge da ih netko tehnički izvede. U ovom slučaju taj su posao odradili APIS IT i Fina.
Vukov navodi da će u međuvremenu, do ponedjeljka, e-Građani biti redizajnirani za još četiri usluge, i da će tako, s kontinuiranim poboljšanjima, nastaviti dalje.
- Do prije par dana uspjeli smo redizajnirati 34 usluge od njih 87, koliko ih je ponuđeno preko e-Građana. No, sad smo već sigurni da će u ponedjeljak građani moći koristiti i četiri dodatne usluge, znači njih 38, na ovaj jednostavniji i pregledniji način. To je proces kontinuiranog poboljšanja s fokusom na korisnike - kaže Vukov.
Dodaje da redizajn koji rade ne znači samo grafičko uređivanje, pozicioniranje linkova i odabir boja. Inače, dok smo isprobavali testni sustav mogli smo primijetiti da je on ostao grafički vrlo konzervativan. Vukov naglašava da je to stoga što redizajn uključuje puno više od grafičkog oblikovanja: dodavanje novih funkcionalnosti, drugu logiku korištenja i načina izvedbe usluga, a sve s fokusom na korisnika i ono što korisnik treba.
Kao primjer navodi korisnički pretinac. Grafički je ostao sličan. No, funkcionalno on je sada unaprijeđen i odmah dostupan svim korisnicima. Vukov pojašnjava da od 1,26 milijuna korisnika e-Građana, njih 236.000 nema tu uslugu, taj državni Gmail. Razlog je krajnje banalan. Kako usluge dosad nisu bile dobro integrirane, ni grafički ni na druge načine, korisnici su sami morali zasebno aktivirati korisnički pretinac, a dio njih za to očigledno nije niti znao. Na redizajniranoj platformi e-Građani korisnički pretinac sada imaju na korištenje svi.
- Usto, po prvi put e-Građane mogu koristiti strani državljani u Hrvatskoj, uključujući digitalne nomade, a imamo i posebnu kategoriju za Hrvate izvan Hrvatske. Do 2024. ambiciozno je zadan cilj od 2,5 milijuna korisnika e-Građana do kraja mandata ove Vlade. Vjerujem da to možemo postići - zaključuje Vukov.