Vlada, koja je najavila skore parlamentarne izbore, prije gotovo četiri godine na poziciju predsjednika Uprave Plinacra imenovala je Ivicu Arara, dugogodišnjeg zaposlenika tvrtke koji je prethodno obnašao niz odgovornih, upravljačkih, uloga u tvrtki.
U razgovoru o Plinacrovim aktivnostima u njegovu mandatu nastojali smo dati kratki pregled tog razdoblja.
Već gotovo četiri godine obnašate dužnost predsjednika Uprave Plinacra. Što smatrate najvažnijim što je napravljeno u vašem mandatu na čelu tvrtke?
- Kao prvo, istaknuo bih ključne, strateške, državne projekte: nedavno dovršenu izgradnju prve kompresorske stanice na hrvatskom plinskom transportnom sustavu i aktualni projekt izgradnje otpremnog plinovoda za LNG na pravcu Omišalj – Zlobin, koji će povezati terminal s postojećim Plinacrovim transportnim sustavom. Pored toga, tu je i rekonstrukcija i izgradnja nekoliko plinovoda kojima smo povećali sigurnost opskrbe potrošača u sjevernoj, središnjoj i istočnoj Hrvatskoj. Također, izgradnjom kompresorske stanice ispunili smo zahtjev iz Direktive EU o osiguranju dvosmjernog protoka plina na svim interkonekcijama između zemalja Unije te omogućili stalni dvosmjerni kapacitet na obje interkonekcije, i sa Slovenijom i s Mađarskom. Ulaskom u vlasničku strukturu Petrokemije, tijekom postupka njezine dokapitalizacije, pomogli smo opstanak te strateški važne tvrtke i najvećeg potrošača plina u Republici Hrvatskoj. Zaključno, naglasio bih kako smo imali i značajnu ulogu u radu tvrtke LNG Hrvatska, koja vodi projekt izgradnje LNG terminala na Krku.
Spomenuli ste izgradnju plinovoda Omišalj – Zlobin koja je u tijeku i trebala bi biti završena do kraja godine. U kojoj je fazi i je li pandemija koronavirusa dovela do kašnjenja, odnosno pomicanja rokova?
- Unatoč pandemiji koja je usporila ili potpuno zaustavila dobar dio gospodarskih aktivnosti, zahvaljujući činjenici da smo uložili izuzete napore da osiguramo kontinuitet radova, izgradnja teče planiranom dinamikom i radovi se odvijaju na čitavoj trasi plinovoda, od budućeg plinskog čvora Zlobin do budućeg plinskog čvora Omišalj.
Najzahtjevniji dio izgradnje bit će polaganje podmorskog dijela plinovoda u dužini od oko 750 metara, gdje će cijevi obložene betonom biti položene na dubini od 55 metara. Kako se te cijevi dopremaju iz Italije, zbog pandemije je postojala bojazan da će njihova isporuka kasniti. Međutim, zahvaljujući dobroj međusobnoj koordinaciji, na vrijeme ugovorenim poslovima njihove izrade i suradnji s prijevoznicima, od 30. travnja započela je doprema i do 25. svibnja sve bi cijevi trebale biti na gradilištu.
Osiguranje dvosmjernog protoka na objema interkonekcijama, kako ste spomenuli, ispunjavanje je zahtjeva iz Direktiva EU. No, što je to donijelo akterima plinskog tržišta u Hrvatskoj?
- Dvosmjerni protok, odnosno stalni dvosmjerni kapacitet, na interkonekciji sa Slovenijom omogućili smo od početka 2019. Kada je krajem prošle godine dovršena kompresorska stanica u Velikoj Ludini, isto je osigurano i na interkonekciji s Mađarskom. Budući da je izgradnja LNG terminala na Krku nadomak završetka, to je, prije svega, bitno jer će omogućiti otpremu plina s terminala prema Mađarskoj i drugim zemljama. Ali isto će biti omogućeno i za sve potencijalne nove izvore plina, tako da je to važno ne samo za Plinacro nego za sve sudionike na tržištu plina u Hrvatskoj i gravitirajućoj regiji.
Zajedno s HEP-om suvlasnik ste tvrtke LNG Hrvatska koja vodi izgradnju LNG terminala. Koliko ste zadovoljni njihovim radom i tijekom projekta?
- Iznimno smo zadovoljni što je projekt o kojem se govorilo desetljećima sada napokon nadomak završetku. Jako mi je drago što mogu naglasiti da i Plinacro ima dio zasluga za to. U njihov rad nismo uključeni samo kroz suvlasništvo nego smo kontinuirano davali logističku i savjetodavnu podršku njihovu radu, a i važna kadrovska pojačanja došla su iz reda sada bivših Plinacrovih zaposlenika.