Prva je polovina ove godine obilježena nešto izraženijim oscilacijama tečaja

Kretanje tečaja kune prema euru, zajedničkoj valuti eurozone, obilježava dugogodišnja stabilnost. Kada se promatraju promjene prosječnih godišnjih tečajeva, pokazuje se da je u posljednjih petnaest godina prosječna godišnja stopa rasta iznosila tek -0,1%, pri čemu je najveća promjena između dvije godišnje vrijednosti zabilježena u 2011. godini.

U toj je godini, u odnosu na prethodnu, kuna prema euru oslabjela za 2,0%. Kretanje tečaja u cijelom je tom razdoblju bilo upravljano fluktuirajuće, odnosno tečaj su određivale ponuda i potražnja za devizama i kunama, ali je izraženije fluktuacije ograničavala Hrvatska narodna banka, najčešće svojim intervencijama na deviznom tržištu.

Pritom treba napomenuti da posljednjih desetak godina obilježava visoka kunska likvidnost novčanog tržišta, tako da su fluktuacije u tečaju u pravilu bile potaknute većom ili manjom ponudom i potražnjom za devizama, a posljednjih je pet godina obilježeno blagim rastom te ponude i posljedično blagom aprecijacijom kune. U prošloj je godini ta aprecijacija ipak bila zanemariva, točnije prosječni je tečaj kune bio tek 0,01% viši nego u 2018.

Prva je polovina ove godine obilježena nešto izraženijim oscilacijama tečaja. Tečaj je kao i cijelo gospodarstvo obilježen utjecajem pandemije izazvane širenjem koronavirusa te, prije svega, znatno smanjenim deviznim prihodima od turizma. Premda se u prvom kvartalu ostvaruje relativno mali udio prihoda od turizma, smanjeni priljev i negativna očekivanja utjecali su na znatniji pad vrijednosti kune već u ožujku, tijekom kojeg je kuna oslabjela za 2,0%. Nakon toga se tečaj, u najvećoj mjeri zahvaljujući intervencijama HNB-a ujednačio, te su tijekom svibnja i lipnja zabilježene tek manje promjene među dnevnim tečajevima. Na kraju je prosječni tečaj kune za prvu polovinu godine bio 1,5% niži nego u istom razdoblju prethodne godine.

Sve je ovo iznimno bitno u razdoblju neposredno prije očekivanog pristupanja europskom tečajnom mehanizmu ERM II te očekivanog ulasku u eurozonu nakon najmanje dvije godine provedene u tom mehanizmu. Naime, tijekom razdoblja boravka u ERM II oscilacije tečaja oko dogovorenog središnjeg pariteta ne smiju biti veće od dogovorenog raspona (standardni raspon fluktuacija oko središnjeg pariteta iznosi ±15%, ali država može dogovoriti i manji), a središnji je paritet često ujedno bio i tečaj konverzije.

S obzirom na opisanu visoku stabilnost tečaja kune, očekujemo da tečaj konverzije neće bitnije odstupati od prosječnog tečaja posljednjih godina. Točnije, s obzirom na recentna kretanja tečaja, ali i želju da se ograniči negativan utjecaj tečaja na cjenovnu konkurentnost roba i usluga, tečaj konverzije će se naći u granicama između 7,45 – 7,55 kuna za euro, ali vjerojatno bliže drugoj vrijednosti.