Za osam od 21 velikog projekta EU - a tako se klasificiraju svi koji su pojedinačno vrijedni više od 50 milijuna eura i mora ih odobriti Europska komisija - već je jasno da neće biti završeni do kraja 2023. godine, kada istječe rok do kojeg Hrvatska može povlačiti novac iz višegodišnjeg financijskog okvira 2014. - 2020. godine.
To je informacija koju smo dobili iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU kao odgovor na pitanje o trenutnom statusu i izvedenosti velikih projekata. Ukratko, to znači da će tih osam projekata morati ići u tzv. faziranje te da će se njihov nastavak prebaciti u iduće europsko proračunsko razdoblje (2021. - 2027. godine).
Jedan završeni projekt
Financijski pokazatelji koji se tiču svih velikih javnih projekata odobrenih u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija općenito ne djeluju ohrabrujuće. Njihova je vrijednosti 2,19 milijardi eura, a od toga je isplaćeno 462,83 milijuna eura. U provedbi ih je 20, jedini završeni onaj je u Zračnoj luci Dubrovnik, a koliko će se provedba i isplate intenzivirati ili dalje komplicirati u preostalih dvije godine, vidjet ćemo.
Za neke velike projekte, poput rekonstrukcije i gradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac, natječaj gadno škripi jer je, kako je pisao i Jutarnji list, pristigla već 12. žalba. Procijenjena vrijednost radova je 2,04 milijarde kuna, od čega se iz proračuna EU financira 85 posto. Inače, u sektoru prometa odobreno je šest velikih projekata, među kojima je i Pelješki most, čija vrijednost iznosi 1,67 milijardi eura, a pet ih je još u provedbi.
U zaštiti okoliša najveći je broj velikih projekata, odobreno ih je čak 11, a to su ulaganja u vodoopskrbu, odvodnju i gospodarenje otpadom, što pripada u obveze koje smo prihvatili ulaskom u EU. Ukupna vrijednost tih projekata iznosi 1,34 milijarde eura. Kako stvari stoje, pet pokrenutih velikih vodno-komunalnih projekata neće biti završeno do 2023. i planira se podjela na faze.
Indikativna lista
No, to nije sve kad se radi o vodama. Na indikativnoj listi velikih projekata iz OP-a Konkurentnost i kohezija u sektoru voda (uključujući i obranu od poplava) predviđena je prijava još šest projekata, a tri su ušla na popis jer im je povećana cijena izvođenja radova i tako su premašili iznos kojim se utvrđuje je li projekt veliki ili nije. Novac za projekte koji nisu započeti predviđen je u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost (NPOO), napominju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Upravo je to, podsjećamo, jedna od primjedbi poslodavaca vezana uz Vladin nacrt NPOO-a jer smatraju da veliki infrastrukturni projekti (gdje dodaju i one iz sektora prometa), čija provedba dugo traje, ne trebaju biti financirani iz interventnog plana za oporavak gospodarstva od koronakrize nego iz "običnih" europskih fondova. Naša inventura također pokazuje da će od dva ugovorena velika projekta u području istraživanja i inovacija, ukupne vrijednosti 120,33 milijuna eura, jedan vjerojatno morati biti premješten i u iduće financijsko razdoblje. (Za Dječji centar za translacijsku medicinu, koji pripada u područje istraživanja i inovacija, očekuje se da će "uspješno završiti s provedbom svih planiranih aktivnosti do kraja programskog razdoblja".) I prije koji mjesec ugovoreni ICT projekt gradnje širokopojasne infrastrukture nove generacije ući će u "faziranje", a razlog je, kažu, "složenost aktivnosti". Njegov se završetak planira tijekom 2025. godine.
Inače, za cijeli OP Konkurentnost i kohezija Europska unije odredila je 6,8 milijardi eura, nacionalni doprinos je 1,2 milijarde, a ugovorenost je sada iznad 120 posto. "Višak" je, zapravo, osigurač i služi za to da zbog projekata koji kaskaju ne izgubimo novac.