Proračun u 2020. godini 144,3 milijarde kuna, BDP ove godine raste 2,8%, prihodi države 7%

Vlada je u proračunskim smjernicama za razdoblje od 2020. do 2022., predstavljenima jučer, povećala prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini sa 2,5 na 2,8 posto, i to prije svega zbog, kako je ustvrdio ministar financija Zdravko Marić, “izraženog ubrzanja gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju 2019. uslijed snažnog intenziviranja investicijske aktivnosti te nešto izraženijeg rasta izvoza roba i osobne potrošnje u odnosu na prethodna očekivanja”.

Pojačana ekonomska aktivnost ogleda se i u boljem punjenju državne blagajne, pa su tako u prvih sedam mjeseci ove godine, ističe ministar financija, ukupni prihodi rasli po stopi od sedam posto, prihodi od poreza za pet posto, prihodi od poreza na dodanu vrijednost također za 5 posto, koliko i prihodi od doprinosa, a prihodi od poreza na dobit povećali su se osam posto.

Dobro stanje

I ukupni su rashodi, doduše, rasli po stopi od sedam posto, no kada se oduzmu rashodi za fondove Europske unije, rasli su po stopi od oko četiri posto. S tim da se, kako je napomenuo ministar, u prvom dijelu godine realizira veći dio rashoda u odnosu na drugi. Unatoč tako dobroj proračunskoj situaciji, Vlada je za ovu godinu ipak smanjila predviđeni deficit konsolidiranog proračuna opće države za neznatnih 0,1 postotni bod, sa 0,4 na 0,3 posto BDP-a.

Proračunske smjernice za 2020. u skladu su s dosadašnjim programskim dokumentima Vlade, što znači da se prihodi državnog proračuna u 2020., koji uključuju sredstva iz fondova EU i vlastita sredstva pojedinih institucija, planiraju na razini od 141,6 milijardi kuna, a rashodi bi iznosili 144,3 milijarde kuna. Jedna od glavnih nepoznanica na rashodovnoj strani proračuna bit će rashodi za zaposlene, koji čine drugu po veličini skupinu rashoda proračuna.

Ukupni rashodi za zaposlene u 2020., naime, planiraju se u iznosu od 30,4 milijarde kuna i bilježe rast od 1,3 milijarde u odnosu na tekući plan 2019. Međutim, od toga se na rast plaća financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka odnosi 952,9 milijuna kuna, a one iznose ukupno 25 milijardi kuna. Navedeno povećanje uključuje, osim uvećanja za redovni minuli rad i novo zapošljavanje, i cjelogodišnju primjenu, i efekte povećanja plaća koje će se provesti u ovoj godini.

U to povećanje, stoga, najvećim dijelom nisu uključeni sektorski zahtjevi sindikata zdravstva i prosvjete, teški 800 milijuna kuna na godišnjoj razini, kao ni novo povećanje osnovice za sve plaće za 240.000 javnih službenika i namještenika. Zdravko Marić je s tim u vezi rekao da su proračunske smjernice podložne promjenama i da će se o zahtjevima za sektorskim povećanjima plaća i osnovice za sve plaće početi pregovarati tek u rujnu.

O politici plaća je na konferenciji za novinare govorio i premijer Andrej Plenković, koji je, za razliku od prije sedam dana, bio otvoren i susretljiv za sva pitanja novinara i nije prekinuo konferenciju dok sva pitanja nisu bila iscrpljena.

Ključni elementi

Odgovarajući na komentar novinara da novca ima za sve, ali očito ne i za liječnike i medicinske sestre i učitelje, ustvrdio je: “Ne bih rekao da nema novca samo za liječnike i medicinske sestre, jer treba sagledati širi kontekst”. - Kada su posrijedi pregovori sa sindikatima, treba kazati da postoje tri ključna elementa - osnovica plaće, koeficijenti i dodaci. Ministar rada i mirovinskog sustava dobio je zadatak da koordinira aktivnosti u suradnji s potpredsjednikom za gospodarstvo, koje se tiču pregovora sa svim sindikatima glede povećanja osnovice plaće za sve, kao i pregovora s granskim sindikatima u javnom sektoru. Za sve to treba pronaći sredstva, a to nije lako.

Svjesni smo da postoji problem odljeva i liječnika i medicinskih sestara i nastojimo pronaći rješenja koja će nam održati razinu koju sada držimo, a to je fiskalna konsolidacija.

Zato ćemo razgovarati i s liječnicima i s medicinskim sestrama te sa svima drugima i dogovoriti, nakon stanke od dva tjedna, cjelovit pristup sa svim ministrima u koordinaciji. Nastojimo trošiti onoliko koliko zarađujemo, a ne trošiti ono što nemamo. Najlakše bi sad svima bilo dignuti plaće, otići na financijska tržišta, zaduživati se, pa ćemo vidjeti kakav će nam biti rejting i imidž u ekonomskim i financijskim institucijama. Napravit ćemo što možemo, ali tako da smo pravični prema svima - ustvrdio je predsjednik Vlade u gotovo programatskom odgovoru.

Podsjetimo, sindikati prosvjete i zdravstva najavili su prosvjede i štrajkove u rujnu ako se njihovi zahtjevi ne ispune, a slijede i pregovori svih javnih sindikata o povećanju osnovice za 2020. Potom su novinari upitali premijera kako komentira smanjivanja stope PDV-a za ugostiteljstvo u svjetlu brojki koje je ministar financija jučer iznio, a prema kojem je vrijednost fiskaliziranih računa u prvih sedam mjeseci pokazala rast veći od osam posto, a samo u srpnju iznad šest posto. On je odgovorio kako ipak, unatoč takvom jakom rastu potrošnje, treba dodatno pomoći turističkoj branši da bude još konkurentnija.

Turistička sezona

- Trenutni podaci govore da će ove godine biti jednak ili nešto manji broj turista u Hrvatskoj, ali će njihova potrošnja vjerojatno biti veća. Naši konkurenti ne miruju, oni različitim načinima subvencioniraju svoj turizam, pa smo i mi donijeli odluku da stopa PDV-a na usluge u turizmu bude barem djelomice konkurentna poreznim stopama koje imaju naši glavni turistički takmaci - istaknuo je Plenković.

Na novinarsko pitanje o tome kako Vlada namjerava iduće godine financirati kupnju Ine od mađarskog MOL-a ako se odluči na takav pothvat, odgovorio je da za sada ne može na to odgovoriti, ali je dao naslutiti da bi se moglo raditi o tzv. mostnom financiranju. To znači da bi Vlada jednim “koktelom” ugovora istodobno s različitim akterima dogovorila kupnju Ine od MOL-a po određenim uvjetima i prodaju Ine drugom strateškom partneru po određenim uvjetima, što onda ne bi dovelo do rasta javnog duga. Naravno, to onda znači da će projekt kupoprodaje Ine ovisiti o tome hoće li Vlada postići dobru cijenu i pronaći novog adekvatnog strateškog partnera za tu tvrtku.