bikini statistika

Proračun lani zatvoren deficitom manjim od plana, pravi test je 2021.

S ambicijom da uvedemo euro 2023. godine, bilo bi osobito važno da deficit padne ispod tri posto BDP-a
Zdravko Marić
 Ronald Gorsic/Cropix

Milijarde kuna štete na potresom pogođenom području, kao i stalno rastući izdaci za zdravstvo, očekivano je, povećat će ovogodišnje državne rashode. Istodobno, s padom potrošnje, smanjenjem poreza i uvođenjem novih izuzeća raste neizvjesnost oko priljeva u državne blagajnu. U 11 mjeseci prošle godine, pokazuju podaci Ministarstva financija, od PDV-a je prikupljeno 43,1 milijardu kuna, oko sedam milijardi ili 13,8 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Tek nešto manje pali su prihodi od posebnih poreza i trošarina, 11,3 posto, dok su od doprinosa manji za šest posto, što ujedno potvrđuje da zaposlenost u krizi nije znatnije smanjena. Za punjenje proračuna, na kraju, ključne su bile pomoći uglavnom međunarodnih organizacija i tijela EU: iznosile su 16,1 milijardu kuna, oko 22 posto više nego u istom razdoblju lani.

Ipak, u odnosu na rebalans iz listopada, ukupni prihodi su bili malo veći, a rashodi malo manji od planiranih, pa je na kraju i deficit "nešto manji" od 24,8 milijardi kuna ili 6,7 posto BDP-a. To upućuje da je ministar financija i u novim, izvanrednim okolnostima nastavio praksu "konzervativnog" planiranja i kontroliranja izvršenja proračuna.

Ostaje još vidjeti hoće li to vrijediti i za opću državu, koja uključuje izvanproračunske fondove i lokalne jedinice, s planiranim deficitom od 29,5 milijardi kuna ili osam posto BDP-a. Konzervativno planiranje, čini se, ove bi se godine moglo naći na posebnoj kušnji. Ne samo zato što, unatoč velikim pritiscima na proračun, Vlada planira značajno smanjenje deficita, na 2,9 posto BDP-a, već i stoga što će se mjeriti je li Hrvatska ispunila zadatak na koji se obvezala.

S ambicijom da uvede euro 2023. godine, bilo bi od osobite važnosti da deficit padne ispod tri posto BDP-a, u skladu s maastrichtskim kriterijima. Iako je EU privremeno suspendirao primjenu fiskalnih pravila, nakon dvije godine provedene u tečajnom mehanizmu ERM2, cilj je prezentirati rezultate koji upućuju na to da je Hrvatska ispunila sve kriterije.

A ako se uvođenje eura i pomakne za godinu dana guverner Boris Vujčić poručuje da "to ne treba doživljavati tragično". Imajući u vidu da su zemlje u ERM II provodile od 2,5 godine (Slovenija) do 10,5 godina (Litva), opcija da Hrvatska ne postigne najbolji rezultat, da u tečajnom mehanizmu provede najkraće vrijeme, valjda ne bi bila tragedija niti za najveće pobornike uvođenja eura "što prije".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 01:58