Zimsko zatvaranje ekonomije, sudeći po najnovijim ekonomskim pokazateljima, ipak nije ostavilo negativan utjecaj na gospodarstvo kako se moglo očekivati. Industrijska je proizvodnja u prosincu porasla 0,3 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, dok je maloprodaja realno smanjena za 3,2 posto. U cijeloj prošloj godini, pokazuju podaci DZS-a, industrija je smanjena 3,4 posto, a promet u trgovinama za 5,8 posto. Iako su minusi u maloprodaji značajno smanjeni u odnosu na prethodno razdoblje, analitičari Raiffeisen banke navode kako je blagdanski mjesec ipak malo podbacio.
- Za razliku od proljetnog zatvaranja gospodarstva novi val pandemije nije donio zatvaranje trgovina i šoping centara, ali je snažnija predblagdanska potrošnja izostala. U prosincu je trgovina na malo, uz mjesečnu stopu pada od 0,8 posto, zabilježila i deseti mjesec za redom godišnji pad, po stopi od 3,2 posto - navode.
Za to je, čini se, najviše zaslužan snažan pad prodaje automobila, kao i goriva i maziva. Prema podacima agencije Promocija plus, prodaja novih putničkih vozila lani je bila čak 42,6 posto manja nego godinu ranije, dok je minus u prosincu iznosio 48,3 posto. Podaci DZS-a, pak, pokazuju da je kategija motornih vozila, moticikli, njihovi djelovi i pribor, na godišnjoj razini bila 26,1 posto manja, a na razini cijele godine 19,1 posto.
No, nastavlja se rast potrošnje svih esencijalnih proizvoda, osobito prehrambenih, medicinskih i higijenskih. Tako je trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima u prosincu bila 4,7 posto veća nego u istom mjesecu 2019., dok je prodaja lijekova, medicinskih, kozmetičkih i toaletnih proizvoda rasla je 4,3 posto. Prosinac je donio i jednu promjenu trenda: za razliku od minusa na razini cijele godine, porasla je prodaja audio i video opreme te proizvoda za kućanstvo za 3,2 posto, kao proizvoda iz kategorije koja uključuje računalnu opremu, knjige, novine, igre, cvijeće i satove; njihova je prodaja u prosincu uvećana za 3,8 posto, dok je u cijeloj prošloj godini pala 3,4 posto.
Kada je riječ o industrijskog proizvodnji, podaci upućuju da je ta djelatnost dobro podnijela krizu, pa su ostali sektori uspjeli kompenzirati i snažan pad proizvodnje koksa i naftnih derivata, a koja je u prosincu smanjana za čak 87,7 posto. Istodobno, ostvaren je snažan rast proizvodnje duhanskih proizvoda, čak 27 posto, gotovih metalnih proizvoda, 27,3 posto, računala, elektroničke i optičkih proizdoda (20 posto), tekstila (16 posto)... Proizvodnja motornih vozila, pak, u prosincu je pala 27,4 posto, dok su brodogradilišta smanjila proizvodnju za 27,8 posto.
Posljednje tromjesečje i prošloj godini, navode analitičari RBA, na kraju je donijelo usporavanje oporavaka. Premda je u ovom valu pandemije očekivano manji negativan utjecaj na industriju, maloprodaja je, unatoč sačuvanoj kupovnoj moći, pod velikim teretom neizvjesnosti. Pritom smatraju da će posebno osjetljivo razdoblje biti drugo tromjesečje kada započinje uobičajena ovisnost maloprodaje o turizmu. U osnovnom scenariju očekuju rast maloprodaje u idućoj godini od 4,5 posto. Kretanja u cjelokupnom gospodarstvu u mjesecima pred nama, smatraju, bit će i dalje otežana negativnim utjecajem pandemije, a oporavak se može očekivati s početkom drugog tromjesečja, ako se cijepljenje ubrza i pandemija smiri.
Ipak, imajući u vidu da je promet u trgovinama na početku koronakrize snažno potonuo, u travnju čak 25,5 posto, a visoki minusi zadružali su se i tijekom ljetnih mjeseci, ostvareni rezultati u prošloj godini na kraju je ipak iznad očekivanja. Razlog tome analitičari vide u činjenici da ova kriza nije donijela značajnije poremećaje na tržištu rada, s obzirom je da subvencioniranje plaća omogućilo zadržavanje posla, a time i kakvog-takvog potrošačkog optimizma.