Priprema se nova porezna reforma, od početka 2024. godine rasterećenje plaća

Ministarstvo financija pripremu poreznu reformu koja bi od početka iduće godine trebala donijeti rasterećenje plaća. Odnosit će se na građane u svim dohodovnim razredima, rekao je ministar financija Marko Primorac, jer će doći do "promjene i dorade pragova". Ti porezni razredi, preračunati iz kuna u eure, kazao je, "nisu lako pamtljivi". U smjeru rasterećenja ići će i izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, "a ticale bi se onih s niskim dohocima".

Budući da povećanje osobnog odbitka više ne bi pomagalo najugroženijima, već onima u srednjem i višem sloju, "razmatraju se drugi mehanizmi dorade poreznog sustava, ali i određeni zahvati u sustavu doprinosa, posebice za mirovinsko osiguranje".

Rashodi Zagreba

U tijeku je i proces donošenja novog zakona o plaćama, kao i uredbi o plaćama u državnoj i javnoj službi, kojima će se definirati platni razredi i koeficijenti. Prema riječima Primorca, riječ je o sveobuhvatnoj reformi "kakva se dugo nije provodila u Hrvatskoj" te da je trenutni sustav plaća toliko kompleksan da ga je teško adekvatno i analizirati". Cilj novog zakona je ujednačiti prava i osigurati da svi zaposlenici imaju jednaku plaću i naknadu za jednak rad.

S usvajanjem dokumenata Programa stabilnosti i Nacionalnog programa reformi u okviru Europskog semestra, Vlada je ažurirala sve važnije makroekonomske pokazatelje, koji upućuju na poboljšanje ekonomskih i fiskalnih izgleda zemlje.

Umjesto ranije planiranih 0,7 posto, sada očekuje da će BDP ove godine rasti po stopi od 2,2 posto, što je, prema riječima Primorca, dvostruko više od prosječnog rasta u EU (0,9 posto). Slične prognoze rasta očekuju se i u narednim godinama: 2,6 posto u 2024., 2,5 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026. godini.

Na razine opće države lani je ostvaren suficit od 0,4 posto BDP-a, iako je planiran deficit od 2,8 posto. Za to su zaslužne lokalne jedinice, a analitičari pretpostavljaju da su, uz snažan rast prihoda uslijed bržeg rasta BDP-a, veće inflacije i rasta zaposlenosti, smanjivale i izdatke. To se ponajprije odnosi na Zagreb za koji se vjeruje da je značajno popravio svoju financijsku poziciju.

Reforme iz NPOO-a

Udio javnog duga u BDP-u, pak, smanjen je u godinu dana za čak deset postotnih bodova, sa 78,4% na 68,4 posto. Vlada će i dalje voditi "stabilnu i prudencijalnu makroekonomsku i fiskalnu politiku", uz snižavanje razine javnog duga i održavanja deficita na razinama koje su propisane kriterijima iz Maastrichta. Tako se manjak u proračunu ove godine predviđa u iznosu od 0,7% BDP-a, nagodinu će doseći 1,5 posto, te 0,8 i 0,6% u dvije godine potom. To će pridonijeti i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, pa će već dogodine pasti na 59,8 posto.