PRIČA O USPJEHU

Priča o Luciji počela je bronhitisom i jednim pršutom: 14 godina poslije, drago im je da su odustali od pečalbe

Trenutačno im je jedini problem nedostatak radne snage

OPG Mala Roga Aržano
 

 Sasa Buric/Cropix

Priča o Luciji Radoš iz Aržana u Imotskoj krajini i njenoj ideji da se prijavi na natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika počela je bronhitisom, jednim pršutom i uz dosta dobre volje. Zapravo je taj svinjski but bio vrijednost kojom su kupili svoju prvu kozu. A 14 godina poslije matično stado preraslo je u ozbiljno obiteljsko gospodarstvo koje danas broji 60-ak muznih koza i 20-ak jarića.

Naime, priča o farmi sanskih koza s juga Imotske krajine usko je povezana s akutnom infekcijom dušnika i bronha njihova sina Stipe, za čije se suzbijanje upravo kozje mlijeko pokazalo najboljim lijekom.

Tako je ta majka troje malodobne djece sa suprugom, koji je do tada radio u obližnjoj tvornici namještaja, "založila" posljednji pršut ne bi li kupila kozu, te se od prvotne nakane da s obitelji trajno otputuje u inozemstvo u potrazi za boljim životom posvetila kozarstvu. Međutim, ubrzo je količina mlijeka prerasla obiteljske potrebe, pa su se stvorili viškovi i mogućnost njihove prodaje. Ubrzo nakon toga otvorili su svoj OPG "Mala Roga" i danas aktivno pridonose društvenoj zajednici na svoj način sudjelujući u životu maloga mjesta, tako da je početni plan o kozi za vlastite potrebe prerastao u ozbiljan projekt proizvodnje i prerade mlijeka i mliječnih prerađevina.

image

OPG Mala Roga Aržano

Sasa Buric/Cropix
image

OPG Mala Roga Aržano, na fotografiji djeca Jelena i Stipe vode koze na ispašu

Sasa Buric/Cropix
image

OPG Mala Roga Aržano

Sasa Buric/Cropix

Fondovi EU

Stara staja od stotinjak četvornih metara bila je jedini gospodarski objekt u njihovu vlasništvu. Kako bi ga priveli svrsi, prije sedam godina uspješno su aplicirali za mjeru 6.3.1. iz koje su financirali postavljanje solarnih panela za toplu vodu, dimnu komoru, promijenili krovište, nabavili muzilicu, hidrofon i pumpe kako bi mogli koristiti vodu iz postojeće gustirne.

Kupili su i dodatnih sedam koza i jarca tako da su smještajni kapaciteti ubrzo postali skučeni.

U cilju unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje, njezina povećanja, samodostatnosti i poboljšanja uvjeta, na pola hektara netom kupljenog zemljišta isključivo vlastitim novcem sagradili su novi, triput veći moderno opremljen objekt u koji je do sada uloženo 70 tisuća eura.

U planu su daljnja ulaganja u dodatne sadržaje i širenje matičnog fonda, u što će se, prema nekakvim procjenama, utrošiti dodatnih 30-ak tisuća eura.

Uz to što su životinje dobile prostor za pristojniji život, paralelno se podigla razina proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Svoj obol u svemu tome dao je suprug Mirko koji je napustio dotadašnje radno mjesto u tvornici namještaja i zaposlio se na OPG-u te većim dijelom svojim radom i trudom izgradio reprezentativan gospodarski objekt.

image

Jelena i Stipe vode koze na ispašu

Sasa Buric/Cropix
image

Lucija Radoš, nositeljica OPG-a

Sasa Buric/Cropix
image

OPG Mala Roga Aržano

Sasa Buric/Cropix
image

Lucija Radoš, nositeljica OPG-a i njena obitelj, suprug Mirko i djeca Jelena, Stipe i Tena

Sasa Buric/Cropix

Mini sirana

- Proces od jedne koze do obnove stare i izgradnje nove staje i fonda životinja, koji za sada udovoljava potrebama naših kupaca, nije išao baš glatko. Na početku smo radi dostave dva sira znali prevaliti sto kilometara. Onda smo išli malo pomalo, uz usmenu predaju, a danas ne možemo pripraviti traženu količinu. Tome je pridonio niz segmenata, pa i nova staja i mini sirana izgrađena u sklopu stambenog objekta iz kojega naši proizvodi idu na tržište diljem Dalmacije, pa i izvan granica Lijepe naše. Najviše se traže sirevi.

Od onih mladih, škripavaca, do dimljenih sa začinskim biljem i polutvrdih. Ali ne zaostaje potražnja i za jogurtom, kefirom, svježim mlijekom, maslom, vrhnjem, skutom i u manjim količinama svježim mesom.

Dio prodamo na kućnom pragu, a jednom tjedno vozimo dostavu u Split i okolna mjesta - tvrdi Lucija Radoš, inače članica Udruge ekoloških proizvođača Dalmacije.

Po stručnoj kvalifikaciji ekonomska tehničarka, Lucija i njena obitelj skrbe i o 2,55 hektara površine pašnjaka i oranica koje uglavnom koriste za miješane povrtne kulture za prehranu stoke i vlastite potrebe.

Djeca Jelena (15), Stipe (14) i malena Tena (4) možda i jesu glavni generator u cijeloj ovoj priči.

Netko mora i čuvati stoku, a Jelena, polaznica drugog razreda Opće gimnazije u Sinju, i Stipe, uskoro osmaš u Aržanu, pomažu roditeljima kada im to dopuste školske prilike. Čuvanja, hranjenja, pa i mužnje... mladi se Radoši ne srame.

Zalaganjem cijele obitelji njihovi proizvodi dobitnici su raznih nagrada i plaketa, među kojima izdvajaju priznanja, odnosno srebrno odličje za mladi i brončano za dimljeni kozji sir, dodijeljenih na Savjetovanju kozara i ovčara u Medenoj kraj Trogira.

U nekoliko navrata nadmetali su se i za najam 15 hektara pašnjaka od Hrvatskih šuma. Međutim, prvi put je natječaj poništen, a u nekoliko sljedećih očito nisu zadovoljili traženu formu.

image

Jelena i Stipe vode koze na ispašu

Sasa Buric/Cropix
image

OPG Mala Roga Aržano

Sasa Buric/Cropix

Bolest plavog jezika

To je primjer u svakoj dobroj priči, čiji sklad remeti nekakav problem. Njihovu, uz nemogućnost da dobiju dodatne pašnjake, koče predatori, posebice vukovi koji se nerijetko "slade" njihovim jarićima.

U zadnjih nekoliko dana ostali su bez tri jarića i psa čuvara. Nije to izdvojeni slučaj nego učestala (ne)prilika s kojom se svakodnevno susreću stočari diljem Dalmatinske zagore.

- Prije šest godina, po nalogu Ministarstva poljoprivrede, procjepljivalo se koze protiv širenja bolesti plavog jezika, nakon čega smo ostali bez njih 40-ak. Jedini razlog može biti nekvalitetno cjepivo. Nakon toga pomora trebao nam je duži period da ponovno stanemo na noge - sumnja u ispravnost cjepiva Lucija Radoš.

Zbog širenja proizvodnje i povećanja matičnog fonda, problem će im biti nedostatak radne snage.

Planiraju, kažu, zaposliti barem još jednu osobu, ali takvo što će biti iznimno teško.

Naime, vrlo je malo onih koji bi se željeli baviti tim poslom, pa će za radnom snagom morati posegnuti izvan granica Hrvatske.

image

poljoprivrednik 2023

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 03:12