Hrvatska je pala za dva mjesta na ljestvici EU-a koja mjeri digitalnu transformaciju. Umjesto na 19. mjestu, gdje je bila lani, sad je na 21. mjestu. Ali EU smatra Hrvatsku državom koja se dobro digitalno razvija jer joj se DESI indeks neznatno podigao od 2017. do 2022. Ove godine iznosi 47,5.
Ono što izvlači ukupan rezultat Hrvatske je jako dobra pozicija u segmentu ljudskog kapitala. Tako EU navodi da su Hrvati treći u Uniji po znanju kreiranja sadržaja na internetu. Ispred su samo Nizozemci i Finci. Po digitalnim vještinama, i osnovnim i naprednim zajedno, Hrvatska je osma, a po vještinama korištenja interneta je deveta.
Puno stručnjaka, malo stručnjaka
Iako se EU ove godine maksimalno potrudila da DESI indeks po državama bude što nepregledniji kako bi se što teže analizirala stvarna pozicija neke države neke stvari nisu mogli izbjeći. Tako dok se priča o ljudskom kapitalu, EU navodi Hrvatska ima manji udio ICT stručnjaka u radnoj snazi od prosjeka EU-a i da to ima izravne posljedice po gospodarski uspjeh države.
Paradoksalno, EU navodi da Hrvatska ima veći broj građana koji su stekli diplomu iz nekog od ICT područja od prosjeka EU. Navodi i da tvrtke u Hrvatskoj više ulažu u obrazovanje ICT zaposlenika od EU prosjeka. Međutim, na tržištu rada manjak je ICT stručnjaka. Razlog je, dakako, taj što su ti zaposlenici vrlo traženi na globalnom tržištu pa ih je dosta prestalo biti aktivno na domaćem tržištu rada.
- Nedostatak stručnjaka znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća, zbog čega poduzeća, posebno mala i srednja, ne mogu u potpunosti iskoristiti potencijal digitalne transformacije - upozorava EU.
Dodaje također da unatoč mjerama koje su već poduzete za poticanje digitalnih vještina za sve, ključno je brže povećati spremnost države u području digitalnih vještina kako bi EU postigao cilj digitalnog desetljeća za stručnjake u ICT-u.
Pri začelju po povezivosti
Po povezivosti, znači brzom internetu i svemu vezanom za to, Hrvatska je i ove godine pri začelju Unije. Četvrta je odostraga.
- Hrvatska i dalje ima slabe rezultate kad je riječ o penetraciji usluga brzine 100 Mbps, mrežama vrlo velikog kapaciteta, pokrivenosti 5G mrežom i indeksu cijena širokopojasnog pristupa - piše EU.
EU hvali Hrvatsku da je jedina, uz Njemačku, koja je u cijelosti harmonizirali svoj 5G spektar. Pokrivenost 5G-om u Hrvatskoj, prema podacima EU, trenutačno je iznad 30 posto u urbanim područjima i blizu 10 posto u ruralnim područjima. Hrvatska je i vrlo blizu prosjeka EU po broju kućanstava koja imaju pretplatu na brzi internet. No, Hrvatska je druga najgora u Uniji po broju kućanstava kojima takva pretplata znači pristup internetu brzinom od najmanje 100 Mbps, a istu poziciju Hrvatska ima i po skupoći brzog interneta u Uniji, prema procjeni Europske komisije.
EU se posebno obrecnula na digitalne javne usluge. Opisuje ih kao: "loše, s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima".
Zanemarili broj korisnika e-Građana
- Potrebno je nastaviti ulagati stalne napore kako bi se postigao cilj digitalnog desetljeća od 100 posto internetskog pružanja ključnih javnih usluga za građane i poduzeća - piše EU.
Ali ovako oštra kritika, posebno da Hrvatska ima mali broj korisnika digitalnih javnih usluga, pomalo je nejasna kad se zna da je broj korisnika e-Građana zadnjih godinu dana nastavio rasti i sad iznosi 1,67 milijuna. Korisnici e-Građana pri tome su i dosta aktivni, u prosjeku taj servis koriste 10-tak puta godišnje.
Hrvatska poduzeća pak sve više koriste digitalne usluge. EU hvali upotrebu e-računa, koje koristi čak 43 posto hrvatskih tvrtki. Nadalje, 35 posto njih primjenjuje cloud, a udio tvrtki koje koriste umjetnu inteligenciju popeo se na 9 posto.
Polažu nade u NPOO
U Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, koji je referentna točka za DESI indeks u Hrvatskoj, pojašnjavaju da je do pada došlo zbog problema u segmentu povezivosti, odnosno telekomunikacija.
- Visoke cijene usluga i relativno spori napredak u razvoju fiksnog brzog interneta u odnosu na druge države EU-a uzrok je pada na ljestvici - kažu u tom uredu.
Dodaju da je Hrvatska značajno poboljšala poziciju u području ljudskog kapitala, zatim javnim digitalnim uslugama, dok se nedostatak ICT stručnjaka otežava širenje i primjenu digitalnih tehnologija, ponajviše kod malih i srednjih poduzeća.
- Usprkos ovogodišnjem DESI indeksu, Hrvatska je na dobrom putu jer je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurala sredstva za daljnju digitalnu transformaciju - kažu u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.