Prošla godina bila je burna za globalna tržišta kapitala. Rast kamatnih stopa i geopolitička nesigurnost negativno su utjecali na nova izdanja dionica. Prema podacima Dealogica, 2023. je bila najlošija godina za inicijalne javne ponude (IPO) od 2009. Prihodi od inicijalnih javnih ponuda globalno su pali za 30 posto, dosegnuvši 3,5 milijardi američkih dolara, a broj IPO-a smanjen je za 16 posto, na ukupno 1344. Inflacija i rast kamatnih stopa usporili su aktivnosti na tržištu vrijednosnih papira.
Središnje banke u SAD-u, Velikoj Britaniji i Europi više su puta povećavale kamatne stope kako bi se borile protiv inflacije, što je snažno utjecalo na aktivnosti na burzama.Unatoč tim izazovima, 2024. donosi razlog za optimizam. Stabilizacija kamatnih stopa i oporavak tržišta dionica nagovještavaju povoljniju klimu za nove inicijalne javne ponude. Svjetski indeks MSCI zabilježio je porast veći od 7 posto u prvom tromjesečju 2024. i veći od 20 posto u posljednjih 12 mjeseci.
Razumno je očekivati da će takve prognoze pozitivno utjecati na izdavatelje i potencijalne ulagatelje, a pogotovo na ona društva koja su možda odustala od IPO-a zbog nesigurnosti prisutne u prethodne dvije godine. Aktivnosti povezane s IPO-ima u SAD-u već se poboljšavaju, s porastom njihova broja za 24 posto u prva dva mjeseca 2024. U Europi je vidljiv sličan trend. Početkom godine IPO Međunarodne zračne luke u Ateni izazvao je velik interes, a njemački proizvođač tenkova RENK uspješno je debitirao na Frankfurtskoj burzi u veljači. Trend se nastavio s izlaskom CVC Capital Partnersa na burzu u Amsterdamu i Douglasa GmbH na burzu u Frankfurtu. Švedska bi mogla postati lider u broju IPO-a, s više privatnih tvrtki koje razmišljaju o izlasku na burzu.
Private equity kapital, oblik vlasničkog ulaganja u poduzeća uz aktivno sudjelovanje u poslovanju, ima značajnu ulogu u podržavanju tih inicijalnih javnih ponuda. Fondovi rizičnog kapitala ulažu u društva, rade na poboljšanju poslovanja i podržavaju ih pri izlasku na nova tržišta, uključujući burze. U Hrvatskoj se private equity scena kontinuirano razvija, postajući sve važnija alternativa klasičnim izvorima financiranja poduzeća.
Promatrajući situaciju globalno, vidimo povećano povjerenje ulagatelja i spremnost na ulaganja. Nedavni uspjesi IPO-ova pokazuju da su i izdavatelji spremni za izlazak na tržište. Priprema za IPO uključuje strateška razmatranja, planiranje, procjenu spremnosti i pripremu transakcije, što može trajati oko dvije godine. Što je situacija tvrtke “zdravija” i strategija jasnija to je izlazak na burzu jednostavniji. Uvrštenje na burzu znači transformaciju tvrtke, koja mora poslovati po visokim standardima korporativnog upravljanja.
Tvrtke se pripremaju za uvrštenje poboljšanjem financijskih izvještaja, revizijskim provjerama i povećanjem transparentnosti poslovanja. Posebno je važno uvođenje nefinancijskog izvještavanja s naglaskom na održivost i ESG čimbenike. Za one koji razmišljaju o izlasku na Zagrebačku burzu, važno je razmotriti pravila Kodeksa korporativnog upravljanja. Sve te pripreme osiguravaju da je tvrtka spremna za novu razinu poslovanja i odgovornosti koju donosi javno trgovanje dionicama. Hrvatsko financijsko tržište izrazito je bankocentrično, što nije dovoljno za razvoj gospodarstva.
Društva bi trebala biti izložena različitim izvorima financiranja kako bi se disperzirao rizik i omogućilo javnosti aktivno sudjelovanje u poticanju gospodarstva. Nedavna izdanja državnih trezorskih zapisa i obveznica namijenjena javnosti najbolje su pokazala kako su hrvatski ulagatelji spremni investirati u domaće tržište kapitala. Ono što nam nedostaje su atraktivna izdanja i novi izdavatelji.
EU prepoznaje važnost razvoja tržišta kapitala i aktivno radi na tome. Upravo zahvaljujući činjenici da smo dio regulatornog okvira Europske unije, pogotovo u dijelu koji se odnosi na tržište kapitala, Hrvatska je prošla proces ocjenjivanja usklađenosti sustava tržišta kapitala s načelima i standardima OECD-a u postupku provjera za pristup OECD-u. Ali i OECD u svojim preporukama ističe osnovnu poruku da je potrebno intenzivnije raditi na razvoju domaćeg tržišta kapitala i privući nove izdavatelje i nova izdanja.
Projekt razvoja Strategije tržišta kapitala, na kojem Hanfa surađuje s Ministarstvom financija i drugim dionicima, trebao bi dati konkretne odgovore na te izazove. Može li se pozitivan trend rasta broja inicijalnih javnih ponuda u SAD-u i Europi prenijeti i na Hrvatsku? Itekako! Uspješni primjeri takvih ponuda u proteklih nekoliko godina tome će svakako doprinijeti. Te inicijalne javne ponude omogućile su prikupljanje kapitala za daljnji rast i širenje, modernizaciju proizvodnje i razvoj novih projekata. Investitorima, uključujući građane, pružile su priliku za sudjelovanje u rastu tih tvrtki i ostvarivanje povrata na investicije.
Takav način prikupljanja sredstava osigurava dugoročnu opstojnost i stabilnost tvrtke, što je ključno za svakog vlasnika. Uloga dioničara pruža građanima priliku da sudjeluju u oblikovanju društvenih i poslovnih normi. Time ne samo da mogu ostvariti financijske koristi nego mogu i poticati pozitivne promjene unutar korporacija, a tako i u širem društvu. Kroz pravo glasa i aktivizam mogu podržati etičke prakse, održivost i inovacije koje imaju pozitivan utjecaj na društvo.
Također, dioničari mogu osigurati korporativnu odgovornost i usmjeriti svoje investicije prema projektima koji doprinose općem dobru, balansirajući financijske interese s društvenom odgovornošću. Izlazak na burzu putem IPO-a ključan je korak za mnoge tvrtke.
Iako su prethodne godine bile izazovne, postoje znakovi oporavka i optimizma. Stabilizacija kamatnih stopa, oporavak tržišta dionica i povoljniji makroekonomski uvjeti potiču povjerenje ulagatelja i izdavatelja, što sugerira da bi sljedeće godine mogle biti uspješne za nova IPO izdanja.