Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture: U deset godina planiramo uložiti više od šest milijardi eura u željeznicu

Biti i ostati najveći korisnik EU-ovih sredstava u prometnome sektoru u Republici Hrvatskoj za HŽ Infrastrukturu je velik izazov i prilika. Pokrenuti investicijski ciklus, u kojemu u sljedećih desetak godina planiramo uložiti više od šest milijardi eura u željeznicu, obuhvaća niz kapitalnih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture. Sve su to dugogodišnji, složeni projekti čiji je cilj povećati kapacitet, brzinu i razinu sigurnosti na prugama u Republici Hrvatskoj kako bi se kvalitetno povezali s europskim željezničkim prometnim pravcima.

Upravo ti europski pravci koji su dio Transeuropske prometne mreže (TEN-T) nositelji su glavnine naših infrastrukturnih projekata koje provodimo na koridoru RH2 od luke Rijeka do mađarske granice te na koridoru RH1 od Slovenije prema Srbiji. Na koridoru RH1 u 2023. obnovljena je dionica pruge Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, na što se nadovezuje i obnova dionice između Zagreb Zapadnog i Glavnog kolodvora koja je u tijeku. Radi se o jednome od najprometnijih željezničkih pravaca u državi kojim na dan prođe do 150 putničkih i teretnih vlakova i o radovima koje planiramo završiti do jeseni ove godine.

Krajem prošle godine potpisali smo i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za radove na dionici Dugo Selo – Novska, a trenutačno pripremamo natječajnu dokumentaciju za postupak javne nabave za radove procijenjene vrijednosti 670 milijuna eura, čiji početak očekujemo u 2025. U fazi izrade projektne dokumentacije je pruga od Okučana do Vinkovaca, a projekt nadogradnje i elektrifikacije pruge Vinkovci – Vukovar, duge 19 km bit će završen do kraja godine. Prošle smo godine intenzivno radili i na koridoru RH2, gdje je na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica, dugoj 42 kilometra, trenutačno najveće željezničko gradilište u zemlji. Riječ je o projektu vrijednome 350 milijuna eura koji bi trebao biti završen do kraja 2025. Nastavljeni su i radovi na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugoga kolosijeka na dionicama Dugo Selo – Križevci i Hrvatski Leskovac – Karlovac, dok su ulaganja u čvorište Zagreb i dionice Zagreb Glavni kolodvor – Hrvatski Leskovac, Karlovac – Oštarije, Skradnik – Krasica – Tijani i Škrljevo – Rijeka – Jurdani u fazi izrade dokumentacije.

Uz EU-ove fondove za revitalizaciju željezničkog sustava odnedavno su nam na raspolaganju i kreditna sredstva Europske investicijske banke pa slobodno možemo reći da nema kilometra pruge u Republici Hrvatskoj koji danas nije u nekoj od faza pripreme ili radova. Radi se o financiranju projekta „Revitalizacija željezničkog sustava Republike Hrvatske“ vrijednome 900 milijuna eura kojim se planira obnoviti 500 km pruga na međunarodnim, regionalnim i lokalnim pravcima.

Osim toga krajem prošle godine Hrvatska se uspjela dodatno pozicionirati na Transeuropskoj prometnoj mreži uvrštavanjem na dva dodatna koridora: Baltičko more – Jadransko more i zapadni Balkan – istočni Mediteran. Tim izmjenama dodatnih 450 km željezničkih pruga, i to istarskih, podravskih i dalmatinskih dionica, postaje dijelom europskoga prometnog sustava, čime se otvara mogućnost za pokretanje novih projekata sufinanciranih iz EU-ovih fondova. Iako je ovo povijesna prilika, treba biti realan u pogledu realizacije navedenih projekata koja zahtijeva pripremu dokumentacije, ishođenje dozvola, postupke javne nabave i u konačnici izvođenje radova i puštanje u promet.

Pokrenuli smo i najveći postupak javne nabave u povijesti HŽ Infrastrukture vrijedan 450 milijuna eura, a riječ je o projektiranju i izgradnji Globalnog sustava pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R) i migraciji na FRMCS (budući željeznički mobilni komunikacijski sustav). Radi se o međunarodnome komunikacijskom bežičnom standardu za željezničku komunikaciju i aplikacije, a koristi se za komunikaciju između vlakova i kontrolnih središta za regulaciju željezničkog prometa.

Modernizacijom se postiže neometan prekogranični promet, povećava iskoristivost kapaciteta željezničkih pruga i pružaju nove komunikacijske usluge prijevoznicima kao što je novi središnji sustav za glasovno i vizualno informiranje putnika. Međutim, najvažnije je da se novim sustavom znatno podiže razina sigurnosti jer omogućuje pouzdaniju komunikaciju među dispečerima, vlakovima i ostalim operativnim jedinicama i brže reakcije u slučaju hitnih situacija.

Upravo je sigurnost uz učinkovitost i održivost željezničkog prometa uloga i obveza HŽ Infrastrukture. U skladu s time provodimo projekte modernizacije oko 150 željezničko-cestovnih prijelaza na cijeloj mreži. S obzirom na to da je željeznički promet ekološki najprihvatljivija vrsta prijevoza ljudi i dobara, razvijamo okolišno i socijalno održiv sustav.

Europskim zelenim planom cilj je EU-a do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto. To se namjerava postići i tako da se znatan dio od 75 posto kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama do tada počne prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima. Vjerujem da Hrvatska može ispuniti taj cilj jer su pokrenuta ulaganja usmjerena upravo na koridore kojima se prevozi gotovo sav teret kroz našu zemlju, posebno od luke Rijeka do Mađarske kojim prolazi oko 80 posto tereta.

Promjene se ne događaju preko noći i toga moramo biti svjesni. Teško je nadoknaditi desetljeća nedovoljnog ulaganja, ali činjenica je da danas u željeznicu ulažemo više nego ikada u povijesti Republike Hrvatske. Svjesni smo i da radovi koji se izvode paralelno s prometom stvaraju određene poteškoće i putnicima i prijevoznicima, no željeznica je specifičan sustav jer alternativnih pravaca kao u cestovnome prometu nema. U konačnici vodimo se time da će projekti koje provodimo željeznicu u Hrvatskoj dovesti u rang europskih.