U prvom tromjesečju ove godine nastavljen je rast domaće gospodarske aktivnosti te bi realni rast BDP ove godine mogao iznositi između 2 i 2,5 posto. Industrijska proizvodnja i obujam građevinskih radova zgrada u ožujku se povećao, dok je, unatoč rastu plaća, potrošnja u maloprodaji blago potisnuta. Nastavljen je i rast zaposlenosti, dok su realne plaće nakon kontinuiranog pada u pet prethodnih tromjesečja porasle u prvom kvartalu ove godine.
Godišnja inflacija je nastavila usporavati te je u svibnju iznosila 7,9% (u travnju 8,8% te 10,5% u ožujku), a tome je najviše pridonijela cijena energije, a u manjoj mjeri cijene hrane.
Prosječna kamatna stopa na kredite poduzećima je u ožujku bila 3,9 posto što je rezultat pooštravanja monetarne politike ESB. Kreditiranje stanovništva nastavilo je stabilno rasti dok su prosječne kamatne stope ostale nepromijenjene (nenamjenski krediti 5,6 posto, stambeni 3 posto).
Kamatne stope na oročene depozite poduzeća kontinuirano rastu od listopada prošle godine. Depoziti stanovništva su se u ožujku smanjili za 0,4 milijardi eura kao posljedica upisa državnih obveznica, dok je prosječna kamatna stopa na ugovorene oročene depozite stanovništva u ožujku iznosila 0,6 posto. ESB je 4. svibnja donijela odluku o dodatno povećanju ključne kamatne stope za 25 baznih bodova na 3,25 posto.
Ministarstvo financija je 6. lipnja 2023., dodatno drugom objavom, izdalo euroobveznice na međunarodnom tržištu kapitala u iznosu od 1,5 milijardi eura uz kuponsku kamatu od 4 posto.
Takva makroekonomska slika okruženja nije značajnije ograničila kreditnu aktivnost banaka i naše Croatia banke. Stabilna održivost volumena kreditiranja s jedne strane, kao i zadovoljavajući opseg pokrića depozitima s druge strane bilance Banke, prisutna je kroz čitavu 2022., uz blage kontrakcije kontroliranog kreditiranja u zadnjem kvartalu 2022. Nastavak istih razmjera odnosa bilance kroz dosadašnje razdoblje 2023. i dalje pokazuje znakove dobrog interesa realnog sektora, poglavito malih i srednjih poduzeća. Granski gledajući, istaknuta djelatnost poljoprivrede ima i dalje svoj znatan obol u kreditnoj aktivnosti Banke.
Pretežito su prisutni gotovinski krediti u stanovništvu radi održavanja budžeta kućanstava i pomoći u sniženoj realnoj snazi novca potrošnje, dok su u poduzećima većinom aktivni kratkoročni i srednjoročni nenamjenski krediti za obrtna sredstva, uz lagane naznake investicijskih aktivnosti društava, nakon razdoblja stagnacije u vremenima pandemije i privikavanja na nove poratne posljedice “u susjedstvu”, stagnacije u opskrbnim lancima i neizvjesnosti tržišnih kretanja cijena.
Istaknuli bi tržišno odlično pogođen i izdašno iskorišten resurs portfeljno ugovorene linije s institucijom HAMAG Bicro koja je Banci unijela dodatni osiguravajući element uvjeta kreditiranja, a time i samim poduzetnicima dostupnost istih, uz zadržavanje kontrole nad rizicima.
Naredno razdoblje ćemo posebno posvetiti linijama vezanim uz EU fondove i HBOR napose u dugoročnim investicijskim aranžmanima sa poduzetnicima te intenzivno raditi na primjenama znanja tog resora izvora financiranja.
U ime Croatia banke zadovoljstvo nam je što možemo predstaviti najbolje financijske rezultate poslovanja u posljednjih dvadeset pet godina poslovanja.
Banka je nastavila s pozitivnim trendovima poslovanja i 2022. godinu završila s rekordnom neto dobiti od 15,5 milijuna kuna.
Rekordna neto dobit znatno je utjecala na povećanje ukupne stope kapitala, koja s 31. prosincem 2022. godine iznosi 19,36 posto. Banka na dan 31. prosinca 2022. ispunjava sve regulatorne zahtjeve.
Ukupni neto prihodi iz poslovanja iznosili su 71,6 milijuna kuna, a u njihovoj strukturi posebno bih istaknuo porast neto provizija i naknada za 30,2 posto što je znatno viša relativna stopa rasta od tržišta. Banka kontinuirano unapređuje i uvodi nove proizvode s ciljem povećanja njihovog udjela u ukupnim prihodima. Nasuprot tome, pod pritiskom smanjenja kamatnih stopa i nešto manjom kreditnom aktivnošću u zadnjem kvartalu 2022. godine, neto kamatnih prihod je smanjen za 2,2 posto. Ostali nekamatni prihodi odnose se na prihode od kupoprodaje deviza, prodaje preuzete materijalne imovine i na prihode od najma.
Porast cijena energenata i troškovi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine su utjecali na povećanje troškova poslovanja za 9,1 posto. Povećanje tih troškova, kao i ponovno aktiviranje premije osiguranja utjecali su na nešto veći pokazatelj udjela troškova u prihodima iz poslovanja u odnosu na prethodnu godinu. Banka je započela s projektom eura u zadnjem tromjesečju 2020. i uspješno ga završila te omogućila kontinuitet usluga klijentima u vrlo kratkom roku. Koristimo i ovu priliku da zahvalimo svim zaposlenicima na njihovom doprinosu uspješnoj realizaciji ovog zahtjevnog projekta.
Aktivnosti vezane uz upravljanje rizicima bile su usmjerene na daljnje smanjenje udjela neprihodujućih izloženosti, a što će biti i jedan od ciljeva u narednom razdoblju. Banka je kontinuirano održavala visoku razinu likvidnosti i tijekom 2022. godine kao svoj primarni cilj.
I u narednom razdoblju Banka će primarno usmjeravati svoje aktivnosti na poslovanje s malim i srednjim poduzetnicima i građanima, proširenja postojeće palete proizvoda i usluga u cilju zadržavanja postojećih i privlačenju novih klijenata sa svrhom nastavka većeg porasta nekamatnih prihoda od tržišta kao i povećanja njihovog udjela u ukupnim prihodima.
Zahvaljujemo svim našim klijentima i poslovnim partnerima na ukazanom povjerenju i s nadom da ćemo nastaviti i dalje uspješno surađivati. Također, zahvaljujemo svim zaposlenicima na njihovoj posvećenosti i upornoj žilavosti u postizanju poslovnih rezultata proteklih godina.