Branko Milanović, jedan od najznačajnijih svjetskih ekonomista koji se bavi pitanjem nejednakosti i siromaštva, iz Washingtona ja komentirao za N1 sve moguće posljedice koronakrize i kako će svijet izgledati u mjesecima i godinama poslije.
Smatra da je trenutna kriza posve drugačija od one financijske prije 12 godina te da će već ionako duboke podjele u primanjima dodatno rasti.
- Financijska kriza 2008/09. bila je jedna „standardna“ financijska, bankarska kriza koja se rješavala standardnim instrumentima makroekonomije. Ova kriza je i kriza potražnje i kriza ponude. Kada kažem ponude, to znači kriza u proizvodnji.
Ako ljudi ne rade i ne smiju ići na posao zbog zaraze i svi sjede kući, onda nemate radnike, nemate proizvodnju. Imamo i krizu potražnje jer opadaju dohoci, ljudi nemaju dovoljno novca da traže robu i usluge. Dakle, imamo dvije krize.
Vjerovanje da će se krizu proizvodnje riješiti čisto financijskim sredstvima, bilo proračunski, bilo financijskim mehanizmima ili monetarno je iluzija.
Branko Milanović, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za pitanje dohodovne nejednakosti i siromaštva
Naravno, morate nešto napraviti hitno i ljudima platiti i to što ne rade, ali ne treba računati, ako imate krizu proizvodnje, da će ta proizvodnja sutra opet krenuti u punom pogonu, ako smanjite npr. kamatnu stopu, nekome date beskamatni kredit ili mu date čisti novac.
Kao u ratu
To je slično kao u ratu. Ako srušite tvornicu, možete joj sutradan dati sve novce svijeta, ali ta tvornica sutra neće moći odmah raditi, odgovorio je za N1.
Na pitanje kakav je utjecaj pandemije na globalnu distribuciju prihoda i općenito nejednakost odgovara da očekuje "značajno pogoršanje dohodaka niže srednje klase i srednje klase".
- Možemo očekivati sve veću i veću nezaposlenost u sljedećim mjesecima, a to znači značajno pogoršanje dohodaka niže srednje klase i srednje klase. Nema sumnje da će nejednakost rasti, iako imamo gubitke koji su dosta značajni na vrhu distribucije zbog opadanja burzi i smanjivanja ukupnog bogatstva.
Promjena paradigme
Situacija je jako loša, jer će gubici biti cjelokupni. Nejednakost će rasti unutar država. To će tako biti manje-više u svim državama, jer nezaposlenost i smanjenje dohotka pogađa većinu, kaže.
Što se tiče promjene paradigme, odnosno sustava vrijednosti, ne vjeruje da ćemo promijeniti način života i otići u šume.
- Jasno je da je danas, dakle dok traje pandemija, bolje biti nespecijaliziran i biti u nekoj kućici u šumi gdje sami imate svoju vodu, hranu, generator, nemate socijalne kontakte. Sigurni ste, nitko vam ne treba, daleko ste od virusa. Takvim ljudima, koji nisu dio ekonomske mašinerije, sada je bolje. Međutim, kad prođe ovaj akutni dio, opet ćemo se vratiti na specijalizaciju ili na prednosti života u većim gradovima. Ne vidim da će biti jedan takav udar da se promijeni naš način razmišljanja", zaključuje.
