"Suočavamo se s vrlo ozbiljnim rizikom trgovinskog rata koji bi znatno smanjio obujam svjetske trgovine", upozorio je Paul Krugman, nobelovac i jedan od najpoznatijih ekonomskih stručnjaka na svijetu, u predavanju o trgovinskom ratu na Jeju forumu za mir i napredak, koji se održao prošli tjedan u Južnoj Koreji, a kojem je prisustvovao Jutarnji list.
Krugman aktualnu situaciju naziva nevjerojatnom jer nakon što se desetljećima išlo prema integriranoj globalnoj ekonomiji, nitko nije očekivao promjene koje se sad zbivaju, krizu u čijem se epicentru nalazi upravo SAD kao država koja je i bila inicirala svijet te relativno slobodne trgovine.
Trgovinski je rat, definira Krugman, slom procesa međunarodnih pregovora koji počiva na Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT), multilateralnom ugovoru čiji je cilj smanjiti ili ukloniti carine i druge prepreke te liberalizirati svjetsku trgovinu. Trgovinskim ratom nazivamo, ističe Krugman, situaciju u kojoj svaka zemlja počinje voditi trgovinsku politiku sama za sebe, bez da uzme u obzir pravila igre i kaže - "OK, sklopili smo dogovore i držat ćemo ih se".
"Za razliku od pravog rata, trgovinski rat nije situacija u kojoj imate poraze i pobjede, on je više kao utrka u naoružanju u kojoj svatko troši mnogo resursa da bi završio na istome mjestu, ali siromašan. Sada se potencijalno suočavamo s trgovinskom utrkom u naoružanju", ustvrdio je Krugman.
Prema njegovu mišljenju, trgovinski rat je dijelom postao mogućnost zbog značajnih političkih negativnih reakcija na promjene u trgovini, ali ključno je to što najvažnijeg pojedinačnog igrača, SAD, vode ljudi "koji ne vjeruju ni u što od toga, ne cijene ono što se postiglo u dugom razdoblju smanjenja carina, ne cijene krhkost sustava i ne shvaćaju koliko bi situacija bila ozbiljna ako počnemo raditi sve što nam se prohtje". Trumpova administracija, dodaje, ne samo da uvodi carine, nego ih uvodi u ime nacionalne sigurnosti. Riječ je, dodaje, o ljudima koji gaje potpun prezir prema pravilima igre.
Krugman tvrdi da je mnogo jednostavnije ispričati priču o slomu, nego o tome kako ga izbjeći. SAD, kaže, nameće carine pa partneri nametnu svoje u ime osvete. Zatim se SAD osvećuje novim carinama na te osvetničke carine, pa partneri uvode novu rundu carina i tako u krug. I onda se u roku od samo nekoliko godina dogode dramatična eskalacija carina i slom cijelog sustava koji se gradio 70 godina. Prema proračunima, ali i povijesnim lekcijama, carine bi se mogle popeti na oko 40 posto te bismo mogli iskusiti dvotrećinski pad svjetske trgovine, na razinu iz 1950-ih godina. Na duge staze, svijet bi bio siromašniji za dva ili tri posto. To nije toliko mnogo koliko bi se očekivalo, no cijeli bi proces djelovao remetilački jer se struktura globalne proizvodnje temelji na svijetu otvorene ekonomije i očekivanjima da će tržišta ostati otvorena.
Kada priča o drastičnom trgovinskom skoku nakon 1990-ih - "smanjenju svijeta", modernim tehnologijama i procesu hiperglobalizacije koji je tada počeo, a koji pretpostavlja komplicirane vrijednosne lance (mobitel u čijoj proizvodnji, primjerice, sudjeluje niz država) - Krugman ne spori da je on proizveo i mnogo gubitnika, što je prouzročilo dosta ljutnje. No, mislio je kako je previše novca u igri da bi se došlo do faze u kojoj smo sada. Čeka nas neugodna vožnja, poručuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....