novi troškovi

‘Potpuno je neprihvatljivo vraćanje kvartalnih izvješća. Te sve podatke država već ima‘

Bijesni poduzetnici pišu komentare na članak 7. prijedloga Vladine uredbe, država ih briše
 Damjan Tadic/Cropix

Vlada predlaže povratak kvartalnih financijskih izvještaja za sve obveznike poreza na dobit. To bi značilo da bi sve tvrtke ubuduće najkasnije do 20. siječnja, 20. travnja, 20. srpnja i 20. listopada morale predati kvartalna izvješća za prethodna tri mjeseca. Ponovo uvođenje ukinutih obrazaca provodila bi Fina, a detalji su objavljeni u javnoj raspravi o "Prijedlogu Uredbe o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć gospodarstvu" na e-Savjetovanju.

"Obveznici poreza na dobit, osim obveznika čije je poslovanje pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke, dužni su Financijskoj agenciji dostaviti kvartalne financijske izvještaje za razdoblje: siječanj - ožujak, siječanj - lipanj i siječanj - rujan, najkasnije u roku od 20 dana po isteku zadnjeg dana zadnjeg mjeseca izvještajnog razdoblja", piše Vlada.

Rekordni broj komentara

Blago je rečeno da je prijedlog izazvao bijes poduzetnika. Naime, ispod članka 7. predložene uredbe trenutačno su 184 komentara, što je jedan od rekorda na svim dosadašnjim e-Savjetovanjima. Poduzetnici, naime, strahuju da će im nova mjera povećati troškove poslovanja. Usto, država predviđa i kazne. Za kašnjenje s predajom kvartalnih izvješća Fini, koja bi uz suglasnost ministra financija trebala odrediti strukturu, sadržaj i e-format izvješća, predloženi su penali od 20.000 kuna za tvrtke i 5000 kuna za odgovornu osobu.

"Apsolutno sam protiv članka 7, jer dodatno opterećivanje poduzetnika i računovođe novim obvezama izvještavanja u realnosti gospodarske krize i neizvjesnog opstanka velikog broja hrvatskih poduzetnika potpuno je neprihvatljivo! Nemoguće je nabrojati institucije, obrasce i rokove koje hrvatski računovođe moraju poznavati i popunjavati, a koji se temelje na zakonima, pravilnicima, uputama i mišljenjima kojima nitko ne poznaje ukupan broj", piše Ana Mrković na e-Savjetovanju.

Dodaje da tvrtke već izvještavaju razne segmente države s mnoštvom podataka i da bi država iz toga trebala biti sposobna izvući potrebne zaključke. Navodi da Fina 7. siječnja 2021. još nije objavila godišnje izvješće za 2019. godinu, a ono za 2018. objavila je 29. siječnja 2020., pa se pita kako onda većina hrvatskih tvrtki može stići raditi kvartalna izvješća, kad organizaciji sa 2785 radnika treba više od 365 dana da zaključi prethodnu godinu.

Silvija Vojvoda navodi da ne razumije zašto se predlaže uvođenje novog obrasca kad se svi podaci, koje država treba, već nalaze se u redovnim obrascima koji se šalju iz mjeseca u mjesec.Udruga računovođa i financijskih djelatnika Rijeka objašnjava da su svi podaci vidljivi iz izvješća o PDV-u i JOPPD-u, koje država prima redovito.

Nepotrebni troškovi

"Pandemijom pogođeni poduzetnici već su registrirani u bazi HZZ-a kao tražitelji potpore za očuvanje radnih mjesta ili skraćenog radnog vremena. Predlažemo da, ako nedostaje još koji od podataka za novi izračun učinka pandemije, uvrstite to kao prilog zahtjevima ili dodatak dokazima, što bi predstavljalo manje financijsko opterećenje", navodi udruga.

Slično misle i u Udruzi hrvatskih autobusnih prijevoznika."Ovom Uredbom se stvaraju iznimno visoki nepotrebni troškovi poslodavcima, kao i računovođama dodatan nepotreban posao", navode autobusni prijevoznici.

Udruga CISEx: Ovo je tvrtkama novi trošak od 240 milijuna kuna

Dubravka Gašparac ocijenila je da su novi podaci koje bi država htjela skupljati irelevantni za procjenu učinka pandemije.

- Obrazac je zbog svoje nesvrhovitosti i administrativnog rasterećenja gospodarstva ukinut 2013. godine, a navedeno se propisuje za sve obveznike pod krinkom pandemije koronavirusa i predstavlja veliko opterećenje poduzetnicima, kao i veliki financijski trošak - upozorava Gašparac.

Nadalje, tumači da su država i njezina tijela velik dio poslova koje je do prije godinu-dvije radila sama država, elegantno i bez pitanja prebacili na računovođe, a samim time i na poduzetnike.

- Samim time poduzetnici polako postaju servis državi, a ne obratno. Dodatni aspekt ovog članka je i kažnjavanje poduzetnika za predaju statističkog izvješća i postavlja se pitanje tko normalan tako kažnjava poduzetnike, osim ako jedina svrha nije kažnjavanje i uništavanje gospodarstva - kaže Gašparac.

Udruga CISEx upozorila je Vladu da će ova mjera poduzetnike stajati dodatnih 240 milijuna kuna godišnje. "Smatramo da putem ePorezne dolazi od tvrtki dovoljno podataka, kao i od banaka i prometa po računima, za donošenje pravilnih zaključaka i donošenje pravodobnih mjera. Ne vidimo razloga za ovaj dodatni namet. Taj trošak procjenjuje se na 500 kuna po izvješću puta četiri izvješća godišnje za 120.000 tvrtki, a to je ukupno 240 milijuna kuna godišnje", kažu u CISEx.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 21:59