TERESA CZERWIÑSKA

Potpredsjednica EIB Grupe: Lani smo u Hrvatskoj uložili 760 milijuna eura

- Već vidimo poremećaje lanaca opsrkbe zbog trgovinskih veza između Europske unije i Ukrajine

Teresa Czerwińska, potpredsjednica EIB-a

 Caroline Martin ©

Povodom objave rezultata Europske investicijske banke u Hrvatskoj za 2021. godinu zahtjevu za razgovor se odazvala profesorica Teresa Czerwińska, potpredsjednica EIB-a.

Kakvi su rezultati EIB-a u Hrvatskoj za 2021. godinu?

- Dopustite mi, na početku, prvenstveno se zahvaliti Jutarnjem na stalnom praćenju rada Europske investicijske banke u Hrvatskoj. EIB Grupu čine Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF) i rezultati koje smo ostvarili u prošloj godini su ohrabrujući, kako za hrvatsko gospodarstvo, tako i za nas u EIB-u. Zbog gospodarske krize koju je sa sobom donijela pandemija COVID-19, EIB Grupa je povećala svoje aktivnosti i podršku Hrvatskoj te je u 2021. godini uložila ukupno 760 milijuna eura u domaće gospodarstvo. Povećanju naše podrške uvelike je doprinio EIF, koji je prošle godine osigurao 647 milijuna eura za podršku bržem oporavku hrvatskih malih i srednjih poduzeća od COVID-19 i time postigao najbolji rezultat u povijesti svoje podrške hrvatskom gospodarstvu. EIB Grupa je, putem EIF-a, prošle godine omogućila bankovna jamstva za mala i srednja poduzeća i srednje kapitalizirana poduzeća u iznosu od blizu 600 milijuna eura. Sva ova jamstva došla su iz Europskog jamstvenog fonda. No, nije samo oporavak od pandemije bio u središtu rada naših kolega u EIF-u. Razmišljali smo o Hrvatskoj i što će biti nakon pandemije, te smo zajedno s našim partnerima u HBOR-u uložili 40 milijuna eura u novu investicijsku platformu za podršku inovacijama, znanstvenim istraživanjima i zaštiti intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj. Ova će platforma omogućiti lakšu komercijalizaciju istraživanjima na hrvatskim sveučilištima i institutima. Investicijska platforma će dugoročno osnažiti konkurentnost hrvatskog gospodarstva i pomoći u razvijanju jedne potpuno nove industrije u Hrvatskoj, utemeljene na pronalascima. Ovaj fond za prijenos tehnologije ujedno je jedno od najvećih postignuća EIB grupe u Hrvatskoj u 2021.

Kada govorimo o EIB-u, prošle godine u Hrvatsku uloženo je 113 milijuna eura. Od toga je 63 milijuna eura investirano u energetsku neovisnost Hrvatske podrškom HEP-u, za proizvodnju više energije iz obnovljivih izvora. Dodatnih 50 milijuna eura u jamstvima smo dali HBOR-u za otvaranje novih kreditnih linija za srednje kapitalizirana i velika poduzeća kako bi se brže oporavili od posljedica pandemije COVID-19. Kako bi nadopunila sredstva koja je osigurala Europska unija, Banka je, u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a, pružila potporu i za pet projekata u području razvoja infrastrukture, opskrbe vode i digitalizacije, uključujući tu i ulaganja u vodoopskrbu Grada Zagreba, prometnicu DC403 u Rijeci, digitalizaciju škola, razvoj infrastrukture za širokopojasni internet i znanstvene platforme.

Povrh navedenih ulaganja, savjetodavne službe koje pružaju usluge u okviru EIB Grupe dale su ključni doprinos jačanju hrvatskih institucionalnih kapaciteta za privlačenje ulaganja, te bolje korištenje bespovratnih sredstava EU-a, kao i izradu projekata za EU financiranje. Banka je najvažnijim partnerima u Hrvatskoj: HBOR-u, Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, ključnim resornim ministarstvima i nacionalnim tijelima stavila na raspolaganje besplatne usluge koje pružaju naš Savjetodavni Centar, JASPERS i ELENA.

Što je s podrškom oporavku Hrvatske od COVID-19?

EIB je ponovno dokazao kako hrvatsko gospodarstvo može računati na EIB grupu bez obzira na veličinu krize s kojom se suočava. Odgovorili smo na potrebe hrvatskog gospodarstva i osigurali 696 milijuna eura za podršku hrvatskim poduzećima svih veličina kako bi se uspješno nosile s gospodarskim izazovima poslovanja u uvjetima pandemije. Devet od deset eura koje smo plasirali u Hrvatskoj pomoglo je Hrvatskoj u očuvanju radnih mjesta i time joj osiguralo daljnje poslovanje. Pružili smo brzu i učinkovitu podršku domaćem gospodarstvu, naročito malim i srednjim poduzećima koja su najveći poslodavci u zemlji i okosnica hrvatskog gospodarstva.

Najvažniji dio mjera koje smo poduzeli u odgovoru na krizu bio je naš Europski jamstveni fond (EGF), osnovan u svrhu podrške bržem gospodarskom oporavku europskog gospodarstva od COVID-19. EGF-u su pristupile 22 države članice EU-a, među kojima je i Hrvatska. Ovaj financijski mehanizam je osigurao skoro 650 milijuna eura jamstava Hrvatskoj – 50 milijuna stiglo je od EIB-a i oko 600 milijuna od EIF-a. Ova su sredstva putem naših partnera iz javnog i privatnog bankarskog sektora omogućila otvaranje novih kreditnih linija kako bi poduzeća mogla održavati svoju likvidnost, očuvati stara i otvarati nova radna mjesta, te nastaviti sa svojim ulaganjima.

Koristim ovu prigodu zahvaliti Vladi RH i Ministarstvu financija, a posebno ministru Zdravku Mariću, te našim kolegama i partnerima u HBOR-u na stalnoj potpori koju daju EIB Grupi. Bez takve podrške ne bismo imali EGF koji je prikupio 24,4 milijarde eura od država koje su mu pristupile te ne bismo uspjeli osigurati mobilizaciju čak 174,4 milijarde eura potpore europskim poduzećima. Kako bismo još više pomogli oporavku od posljedica pandemije otišli smo i korak dalje od EGF-a. Prenamijenili smo nekoliko postojećih kreditnih linija s HBOR-om i omogućili bržu isplatu sredstava EIB-a korisnicima te na taj način osigurali sredstva za obrtni kapital i potrebe kratkoročne likvidnosti hrvatskih poduzeća.

image

Teresa Czerwińska, potpredsjednica EIB-a

Caroline Martin ©

Kako je pandemija utjecala na rad EIB-a?

- Pandemija je pred EIB postavila veliki izazov ali EIB se i tu pokazao na visini zadatka. Od početka pandemije osigurali smo 58,7 milijardi eura za borbu protiv pandemije i njezinih gospodarskih posljedica diljem svijeta. Rekordni iznos financiranja koje je EIB Grupa ostvarila prošle godine, ne samo u Hrvatskoj nego i na globalnoj razini, pokazuju kako je EIB razumio svoju ključnu ulogu i uvelike doprinio brzom i pravovremenom odgovoru Europske unije na pandemiju. Zajmovi, jamstva i drugi instrumenti financiranja EIB Grupe nadopunili su nacionalne programe otpornosti, podržali države članice i osigurali pristup povoljnijim, dugoročnim kreditnim linijama za javna i privatna poduzeća. Podržali smo one sektore koji su najgore pogođeni pandemijom - od zdravstvene skrbi do malih poduzeća.

U odgovoru na pandemiju, podržali smo projekte čiji je cilj bio zaustavljanje širenja koronavirusa, pronalaženje lijekova, tretmana i dijagnostike, te razvoj cjepiva. U 2021. godini uložili smo 5,5 milijardi eura u tvrtke koje se bave medicinom, uključujući i BioNTech. EIB Grupa je financirala i hitna poboljšanja zdravstvene infrastrukture kao i nabavu zaštitne i druge medicinske opreme. EIB je svojim ulaganjima u 2021. godini omogućio pristup zdravstvenom sustavu za više od 780 milijuna ljudi diljem svijeta.

Povećali smo podršku i inicijativi COVAX, koja je osnovana kako bi se omogućio ravnopravan pristup cjepivu za COVID-19 u zemljama u razvoju. EIB je za potrebe COVAX-a osigurao skoro milijardu eura za kupnju cjepiva zemljama u razvoju u okviru COVAX-a. Cjepiva koja će putem COVAX-a stići u afričke zemlje udvostručit će postotak imunizacije stanovništva s 30% na 60%. Isto tako, aktivno surađujemo s BioNTechom kako bi proizvodnju cjepiva dijelom prenijeli u Afriku i tako ubrzali imunizaciju i zaštitili još više života.

Kakav je učinak pretvaranja EIB-a u "zelenu banku"?

- EIB je odlučio financirati odvajanje europskog gospodarstava od fosilnih goriva. Takva odluka se naročito danas pokazuje ispravnom i dalekosežnom. Trenutna zbivanja u svijetu zahtijevaju bržu provedbu ovog prijelaza kako bi omogućili Europi što skoriju energetsku neovisnost.

Postizanje energetske neovisnosti temeljene na obnovljivoj i zelenoj energiji imat će višestruke koristi. Spriječit će daljnji razorni porast globalnih temperatura i dati novi zamašnjak održivom razvoju gospodarstva EU-a. Na taj način ćemo smanjiti utjecaj koji treće države mogu imati na gospodarski rast Unije ili bilo koje od njezinih država članica. EIB je ispravno odlučio kada je projektima za istraživanje i razvoj, pronalazaštvo i proizvodnju čistih, obnovljivih izvora energije omogućio siguran i izdašan izvor financiranja.

Spremni smo povećati naša ulaganja u zelene alternative fosilnim gorivima i na taj način pridonijeti energetskoj neovisnosti o trećim zemljama, te otvoriti nova radna mjesta kako bi što prije imali održivo i zeleno gospodarstvo. To uključuje, primjerice, znatna ulaganja u razvoj i proizvodnju zelenog vodika, od čega bi korist mogla imati i Hrvatska.

Drugi važan korak ka smanjenju naše ovisnosti o fosilnim gorivima je ulaganje u energetsku učinkovitost naših domova i poduzeća. Na taj način trošimo manje energije i štedimo novce. Spremni smo surađivati s Hrvatskom i na ovom polju, i to na svim razinama - od pojedinačnih domova do podizanja energetske učinkovitosti velikih industrija, gradova i općina. Naša savjetodavna služba ELENA na raspolaganju je Hrvatskoj kao značajan izvor podrške javnom i privatnom sektoru. Zahvaljujući potpori Europske komisije, ELENA može pružiti besplatnu podršku za pripremu projekata energetske učinkovitosti, što već koriste stotine općina i regionalnih vlasti diljem Unije. Pozivam općine, gradove i županije u Hrvatskoj da sa EIB-om daju svoj doprinos kako bi Hrvatska postala ne samo energetski učinkovita, već i energetski neovisna.

Može li se EIB vratiti ideji financiranja projekata fosilnih goriva, plin je dio taksonomije EU? Što je s nuklearnom energijom?

Smatram kako se neće dogoditi značajne promjene u načinu na koji, kao Banka, pristupamo pitanju fosilnih goriva ili nuklearne energije. Zajedno s institucijama EU-a trenutno radimo na procjeni utjecaja rata u Ukrajini na energetsku stabilnost Europe. Tražimo načine kako ubrzati energetsku neovisnost Europe unutar okvira borbe protiv klimatskih promjena koju, kao Grupa, imamo a koja nam ne dozvoljava financiranje projekata koji uključuju fosilna goriva.

Moramo se usredotočiti na energetsku učinkovitost, proizvodnju obnovljive energije i ulaganje u nove izvore energije poput vodika kao metode za postizanje energetske neovisnosti. U tom okviru možemo učiniti puno za energetsku neovisnost Europe.

Kada je riječ o nuklearnoj energiji, spremni smo financirati sigurnosnu nadogradnju postojećih nuklearnih elektrana. Više od tri desetljeća EIB nije odobrio financiranje izgradnje novih nuklearnih postrojenja. Vjerujemo kako nam obnovljiva energija omogućava postizanje onog što želimo, na vrijeme i učinkovito i spremni smo pojačati aktivnosti u tom smislu. Udio naše podrške u borbi protiv klimatskih promjena i za projekte ekološke održivosti porastao je prošle godine s 40% ostvarenih u 2020 na 43%, i to unatoč pandemiji. Time smo napravili značajan korak prema ostvarenju našeg cilja da do 2025 godine 50% naših investicija podrži borbu protiv klimatskih promjena. Ovdje govorimo o sredstvima koja se u prosjeku kreću oko iznosa od 35 milijarde eura godišnje.

Kako Vi i EIB gledate na trenutnu gospodarsku situaciju, treba li se EU bojati inflacije? Kakva su očekivanja, prognoze?

Rat u Ukrajini doveo je do izvjesnog gospodarskog šoka. Kratkoročno, rat će vjerojatno utjecati na gospodarstvo EU-a kroz inflaciju, poremećaje u opskrbnom lancu i povećanje rizika poslovanja, dok dugoročno nije moguće isključiti negativan utjecaj na svjetsko gospodarstvo, no to je u ovoj fazi rata još uvijek rano prognozirati.

Već vidimo poremećaje lanaca opskrbe zbog trgovinskih veza između EU-a i Ukrajine. Veći geopolitički rizik će utjecati na troškove financiranja poduzeća i smanjiti njihova ulaganja, a to će vjerojatno povećati poteškoće s kojima će se poduzeća suočavati pri ulaganjima u zemlje koje su izložene geopolitičkom riziku. Učinak rata na pojedine zemlje ovisit će o njihovoj ovisnosti o energiji koja dolazi iz fosilnih goriva, te njihovim trgovinskim vezama ne samo s Ukrajinom ili Ruskom Federacijom. Na kraju, ovisit će i o izloženosti i stabilnosti domaćeg financijskog sektora.

Osvrnula bih se kratko i na očekivanja i prognoze koje nisu izravno povezane s ratom u Ukrajini. Prema rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja EIB-a o ulaganjima, u Hrvatskoj postoje dugoročne prepreke rastu i ulaganjima s kojima se tek treba pozabaviti. Dostupnost kvalificiranog osoblja (89%) i neizvjesnost za budućnost (82%) i dalje su najveće prepreke investicijskim planovima hrvatskih poduzeća, što je znatno iznad prosjeka EU trendova.

Isto istraživanje je pokazalo kako su hrvatska poduzeća danas optimističnija i očekuju povećanje svojih ulaganja u 2022 godini. To je dobar znak. EIB će olakšati pristup sredstvima za poduzeća putem dugoročnih zajmova javnim i privatnim financijskim institucijama. Zapravo, upravo je ovo i bio prioritet EIB-a u Hrvatskoj, jer je od oko 7,1 milijardu eura koliko smo uložili u Hrvatsku od početka našeg poslovanja, čak 4,1 milijarda otišla na otvaranje novih kreditnih linija hrvatskim poduzećima.

Pandemija će sigurno dugoročno utjecati na potrebe i prioritete hrvatskih poduzeća. Gotovo polovica hrvatskih poduzeća (48%) očekuje kako će pandemija imati dugoročan utjecaj na povećanu upotrebu digitalnih tehnologija, sličan prosjeku EU. EIB može i želi pomoći u rješavanju ovog problema. Digitalizacija, borba protiv klimatskih promjena i energetska učinkovitost mogu ponuditi rješenje. Naše istraživanje pokazuje kako je samo mali dio hrvatskih poduzeća (22%) već uložio u rješavanje problema klimatskih promjena. Međutim, 43% njih planira ulagati u sljedeće tri godine. EIB za to želi pružiti financijsku potporu. Istodobno, samo 39% hrvatskih tvrtki uložilo je u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Rješavanje ovih problema bit će ključno kako bi hrvatsko gospodarstvo očvrsnulo u godinama koje dolaze.

image

Photo : Caroline Martin ©

Caroline Martin ©

Što ćemo s inflacijom?

- To je jako važno pitanje. Povećanje ulaznih cijena trenutno raste prvenstveno zbog većeg povećanja cijena roba. Izravni učinci rastućeg povećanja cijena robe veći su za one industrije koje su energetski intenzivnije (kao što je proizvodnja električne energije, promet, proizvodnja). Osim toga, postoje i neizravni učinci na industrije koje koriste energetski intenzivne ulazne materijale.

Viša inflacija ulaznih cijena vodi u veću inflaciju potrošačkih cijena i smanjuje rast stvarnog dohotka, a inflacija bi ove godine mogla znatno nadmašiti razinu rasta plaća. To može dovesti do smanjenja rasta stvarne potrošnje i usporiti rast BDP-a. Porast cijena hrane i energenata pogodit će posebice siromašnija kućanstva, koja u pravilu troše veći dio prihoda na energiju i hranu.

Središnje banke se trenutno nalaze u posebnoj situaciji. Inflacija se kreće znatno iznad ciljanog opsega, a postoje naznake kako bi srednjoročno inflacija mogla rasti i iznad trenutnih prognoza. Ovo može dovesti do ubrzavanja (vrlo postupno) i pooštravanja mjera štednje. Fiskalna politika ovdje može imati važnu ulogu u ublažavanju rizika i posljedica inflacije.

Većina zemalja EU najavila je mjere za ublažavanje učinaka rasta cijena energije i hrane. Rast cijena energije i hrane imat će neujednačen učinak na gospodarstva EU i to u različitom opsegu za svaku državu. Na udaru se može naći i niz gospodarskih sektora. Rast cijena energije naročito će pogoditi sektore proizvodnje električne energije i proizvodnje, posebice one koji su energetski intenzivniji (kemikalije, papir, materijali, osnovni metali).

Je li EIB na bilo koji način bio izložen u Ukrajini, Rusiji? Ima li financijskih gubitaka?

- U Ruskoj Federaciji smo obustavili aktivnosti još 2014. nakon njihovog nasilnog pripojenja Krima. S druge strane, EIB je aktivno surađivao s Ukrajinom još od 2007. godine i uložio više od 7 milijardi eura u njen razvitak. Naše aktivnosti u Ukrajini su se povećale nakon pripojenja Krima. Od 2014. godine do sada smo uložili blizu 6 milijardi eura, i stoga je EIB jedan od najvećih ulagača u Ukrajini. Ukrajina je privukla najveći dio sredstava koje je EIB namijenio za zemlje istočnog susjedstva EU, čak više od 60%. Bitno je navesti kako su sve aktivnosti EIB-a izvan EU-a pokrivene jamstvima Unije predviđenim za pokrivanje eventualnih gubitaka EIB-a uslijed kriza. EIB dobiva ova jamstva jer izvan Unije financira isključivo one projekte koje Unija označeni kao prioritetne.

EIB je iznimno brzo pripremio snažan i sveobuhvatan operativni odgovor na posljedice ruske invazije na Ukrajinu. Već 4. ožujka Odbor EIB-a je odobrio Paket solidarnosti za Ukrajinu. Prvi dio paketa omogućio je Vladi Ukrajine iznos od 668 milijuna eura kako bi održala svoju likvidnost. Taj iznos je u cijelosti već isplaćen Ukrajini. Sada smo spremni pomoći Ukrajini i s drugim dijelom paketa solidarnosti u iznosu od 1,3 milijarde eura. Sredstva planiramo osigurati po ubrzanoj proceduri, kako bi se Vladi omogućio nastavak pružanja potrebnih javnih usluga.

EIB sprema i mjere za ublažavanje gospodarskih i društvenih posljedica izvan Ukrajine. U tom smislu pripremamo ciljani programski zajam od 4 milijarde eura koji će biti dostupan u svim državama članicama EU-a. Ova sredstava će javnom sektoru država članica EU pomoći financirati hitne izdatke vezane uz izbjeglice, a istodobno će omogućiti ulaganje u srednjoročne i dugoročne ključne društvene, urbane i regionalne infrastrukture i javne usluge (tj. obrazovanje, zdravstvo, javni prijevoz, komunalne usluge) koje će trebati proširiti ili ojačati uslijed povećanja broja lokalnog stanovništva dolaskom izbjeglica.

Usvojen je i plan za podršku zemljama istočnog i južnog susjedstva, zemljama na koje se EU planira proširiti i drugim regijama za ublažavanje posljedica rata u smislu potpore malim i srednjim poduzećima, trgovini, opskrbi energijom i hranom itd.

Hoće li ekonomska situacija biti prijetnja za aktivnosti EIB-a?

- To će biti veliki izazov ali EIB je spreman jer ima ogromno iskustvo tijekom desetljeća djelovanja u kriznim situacijama. Već radimo na usvajanju kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera za potporu Ukrajini, partnerskim zemljama poput Moldavije i državama članicama EU, uključujući Hrvatsku, u ublažavanju društvenih i gospodarskih učinaka ruske invazije na Ukrajinu.

U kontaktu smo s institucijama EU-a i našim partnerima u državama članicama, međunarodnim financijskim institucijama i UN-om kako bismo osigurali usklađenu podršku, te na taj način pojačali i osnažili mjere koje se uvode kako na razini EU-a, tako i na nacionalnoj razini.

Radimo i na iznalaženju novih mjera koje uključuju nove instrumente financiranja, podršku u privlačenju bespovratnih sredstava, mehanizama za ubrzanje isplate već odobrenih zajmova, te prenamjenu postojećih zajmova. Isto tako razmatramo i jačanje naših savjetodavnih kapaciteta kako bi mogli pojačati ovaj vid podrške vladama država članica.

Prvenstveno se moramo pobrinuti da se EU i naše partnerske zemlje mogu nositi s priljevom izbjeglica. Istodobno, moramo povećati društvenu i ekonomsku otpornost te ukloniti prepreke za rast, razvoj i preobrazbu u zelena i održiva gospodarstva.

Kakvi su planovi za Hrvatsku u narednom razdoblju?

- Moramo prvo vidjeti na koji će način rat u Ukrajini utjecati na Hrvatsku. Želim naglasiti kako je EIB Grupa spremna pomoći Hrvatskoj u ublažavanju posljedica koji nastanu uslijed tih utjecaja. Tražimo načine kako bismo omogućili nove financijske instrumente i bankarske proizvode koji će odgovoriti na potrebe tržišta. Želimo i značajno pojačati našu savjetodavnu podršku kako u pripremi projekata, tako i u osiguravanju kvalitete njihove provedbe.

Cilj nam je, isto tako, ubrzati isplatu već odobrenih sredstava Banke našim partnerima, što će biti značajna injekcija kapitala realnom gospodarstvu. Naročito nas zanimaju projekti koji idu u smjeru energetske neovisnosti Hrvatske. Nastavit ćemo podržavati otpornu, konkurentnu, uključivu, kružnu i zelenu, ugljično neutralnu Hrvatsku. To uključuje i podršku za brži oporavak od pandemije, zelenu i digitalnu tranziciju Hrvatske te usmjeravanje na borbu protiv klimatskih promjena i očuvanje okoliša.

Smjer ulaganja EIB Grupe bit će ključni sektori za hrvatsko gospodarstvo, kao što je promet, uključujući projekte koji imaju za cilj bolji javni prijevoz u gradovima, veću energetsku učinkovitost, bolju opskrbu vodom i kvalitetnu odvodnju, te projekte razvoja socijalne infrastrukture – škola, bolnica, stanovanja….

Naš prioritet je i usklađivanje ulaganja u pronalazaštvo i istraživanje te brža digitalizacija. Razmotrit ćemo i jačanje suradnje s općinama putem integriranih multisektorskih investicijskih programa i pružanja savjetodavnih usluga, s ciljem ozelenjivanja gradova i podizanja njihove energetske učinkovitosti. EIB je spreman, također, pomoći objediniti kapacitete hrvatskog javnog i privatnog sektora za apsorpciju i korištenje EU fondova, što će biti važno u novom proračunu EU-a 2021.-2027.

Podržat ćemo provedbu proračuna, te financijskih instrumenata i fondova koje nudi EU i nastaviti pružati ciljanu podršku malim i srednjim te srednje kapitaliziranim poduzećima, kroz suradnju s HBOR-om i poslovne banke.

Ima li novih projekata u regiji jugoistočne Europe?

-Kako bi podržala ciljeve vanjske politike Europske unije uključujući tu i ciljeve na zapadnom Balkanu, EIB je prošle godine osnovao EIB Global, svoju novu podružnicu koja će raditi na međunarodnim partnerstvima i financiranju razvoja izvan EU-a.

EIB Global će se usredotočiti na potporu prioritetima EU-a, podržavati projekte čiji je cilj održivi razvitak, ubrzanje borbe protiv klimatskih promjena i jačanje otpornosti gospodarstva, uključujući tu i podršku ulaganjima u inovacije koja se smatraju previše rizičnim za poslovne banke. Kroz EIB Global želimo nastaviti s podrškom projektima koji potiču ravnopravno sudjelovanje žena u gospodarskom životu. EIB Global će objediniti sve EIB-ove resurse i stručnost stečenu izvan Europske unije pod jasnu upravljačku strukturu koja će dati jači doprinos projektima i inicijativama tima Europe, uključujući Green Deal i Global Gateway. Naš zadatak je partnerskim zemljama na zapadnom Balkanu pružiti mogućnost izvlačenja maksimalne koristi od ovih inicijativa i brže ostvarenje njihovih nastojanja za članstvo u EU.

Banka je prošle godine uložila 853 milijuna eura u zemlje zapadnog Balkana i projekte brže digitalne transformacije, aktivnije klimatske mjere, zelene mobilnosti i podrške malim i srednjim poduzećima. Kao banka Europske Unije, nastavit ćemo podržavati politiku proširenja na zapadnom Balkanu financiranjem modernizacije gospodarstava i njezine učinkovite integracije na regionalnoj i EU razini. To uključuje i potporu Gospodarskom i investicijskom planu EU-a za zapadni Balkan.

Jedan od projekata koji želim naglasiti i koji je od izvjesnog značaja za Hrvatsku je i nastavak izgradnje koridora Vc koji će značajno olakšati komunikaciju hrvatskog istoka s hrvatskim primorjem i stvoriti nove prilike za razvoj regionalne trgovine. Spremni smo sudjelovati i u projektima razvoja željeznica.

image

Teresa Czerwińska, potpredsjednica EIB-a

Caroline Martin ©

Želio bih čuti vaše mišljenje o euroobveznicama, ideji da zajedničke EU obveznice mogu pokriti nove troškove obrane, na primjer.

- Pitanje o fiskalnoj uniji i smjeru kretanja nešto je o čemu će odlučiti politički čelnici država članica. No, inicijative poput Next Generation EU-a su dokaz kako se određeni stupanj suradnje na razini EU-a na planu ulaganja rashoda od zajedničkog interesa već događa. Što se tiče sigurnosnog dijela pitanja, želim naglasiti kako aktivno razmišljamo o ulozi EIB-a u sigurnosnoj i obrambenoj arhitekturi Europe. U ožujku smo odobrili "Stratešku europsku sigurnosnu inicijativu" (SESI), novu inicijativu EIB-a, koja će mobilizirati ulaganja u podršku europskim sigurnosnim i obrambenim sustavima s dvojnom namjenom.Želimo podržati europsku tehnološku industriju i civilnu sigurnosnu infrastrukturu. Ovisno o potražnji, SESI će omogućiti financiranje do 6 milijardi eura za prihvatljive projekte. Konkretno, u okviru SESI-ja, EIB će pružiti savjetodavnu podršku i nove financijske instrumente - od investicijskih zajmova za javni sektor i korporativne zajmove za veće SESI projekte pa sve do investicijskih zajmova za financiranje projekata civilne infrastrukture s obrambenim i sigurnosnim komponentama.

Nova inicijativa će zadovoljiti dio hrvatskih potreba za ulaganjima u sigurnosni sektor. Također će prilagoditi prioritete EIB-a nedavnom razvoju politike EU-a u području sigurnosti i obrane, kao što su Politika kibernetičke obrane EU-a i Strateški kompas EU-a. Međutim, neće promijeniti ono što je prihvatljivo za financiranje EIB-a niti izmijeniti definiciju svojih isključenih sektora. Primjerice, EIB neće ulagati u oružje.

Kakvi su planovi EIB-a za sljedeće razdoblje, godinu, pet godina, više?

-Želimo podržati gospodarstvo EU-a u ublažavanju učinaka ruske agresije na Ukrajinu, ubrzati oporavak od pandemije, ubrzati borbu protiv klimatskih promjena i prijelaz na gospodarstvo bez ugljika do 2050. godine, te nastaviti s potporom za veću koheziju europskih regija. Namjeravamo uložiti 1000 milijardi eura u borbu protiv klimatskih promjena do kraja ovog desetljeća kako bi kontinent postao ne samo energetski neovisan, već i ugljično neutralan. Naš plan je do 2025. godine doći do točke u kojoj će 50% našeg financiranja svake godine, ići na borbu protiv klimatskih promjena.

Istodobno, EIB grupa će povećati ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju. Financiranje inovacija, koje će biti ključne za ovaj prijelaz, prošle je godine doseglo rekordnih 20,7 milijardi eura. EIB će izdvajati još više sredstava za projekte u manje razvijenim regijama, gdje bi zelena i digitalna tranzicija mogla biti veći izazov.Dopustite mi na kraju naglasiti kako EIB grupa želi ostati važan i pouzdan partner Hrvatske te biti podrška daljnjem društvenom i gospodarskom razvitku zemlje, kao i prijelazu hrvatskog gospodarstva prema zelenom, održivom i inovativnom modelu rasta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. lipanj 2022 01:17