Porezni stručnjak Guzić o manjem PDV-u na ogrjev: ‘Malo je vjerojatno da će to dovesti do pada cijena‘

Iako za premijera Andreja Plenkovića nije uobičajeno da usputno najavljuje porezne izmjene, učinio je to prilikom posjeta tvornici BAT: Vlada je odlučila napraviti "još jedan dodatni iskorak u vidu poreznog rasterećenja". Predložit će smanjivanje stope PDV-a s 13 na pet posto "za ogrjevna drva, pelete, sječke i brikete te toplinsku energiju iz toplinskih stanica". Izmjene zakona o PDV-u trebale bi se uskoro naći u javnom savjetovanju, a premijer vjeruje da će ih Sabor, kada se ponovno sastane, vrlo brzo i usvojiti.

Najava nižeg PDV-a na spomenute proizvode, razumljivo, naišla je na odobravanje, unatoč dvojbi hoće li to građanima donijeti neku uštedu. Porezni stručnjak Šime Guzić iz RRIF-a objašnjava da smanjenje PDV-a u prvom redu koristi poreznim obveznicima, onima koji ga plaćaju u državni proračun. Oni će nakon stupanja na snagu te promjene zakona imati manju poreznu obvezu za PDV, dok za potrošače to može značiti samo mogućnost sporijeg porasta cijena.

Koriste situaciju

"Porast cijena tih proizvoda već se jako osjeti na džepovima potrošača", kaže Guzić, ističući da je stopa PDV-a samo element koji se dodaje na prodajnu cijenu. Kako se ona smanjuje kad su cijene već povećane, smatra ovaj porezni stručnjak, malo je vjerojatno da će to dovesti do odluke prodavatelja tih proizvoda da cijene smanje razmjerno smanjenju PDV-a.

"Dosadašnja hrvatska praksa jest da je svako povećanje poreza prouzročilo povećanje cijena, a smanjenje PDV-a nije prouzročilo razmjerno smanjenje cijena", ističe. Dodaje i to kako prodavatelji koriste situaciju jer cijene tih proizvoda nisu elastične, s obzirom na to da većina potrošača ne može birati čime će se grijati. "U Zagrebu imamo toplanu ili plinsko grijanje, nema alternative. U ruralnom područjima uglavnom nema plina i grijanje je na drva. Sve te tržišne elemente trgovci znaju i koriste", ističe.

Ocjenjujući najavljenu mjeru dobrodošlom, u Hrvatskoj udruzi biomase Crobiom smatraju da ona "umnogome može pomoći većem korištenju drvnih goriva u Hrvatskoj i doprinijeti stabilizaciji energetskog tržišta", ususret novoj sezoni grijanja. Podsjećaju kako su u više navrata tražili da se na domaćem tržištu osigura bolja pozicija drvnom peletu i briketu, modernim gorivima druge generacije, te da javni potrošači, gdje god je to moguće, prijeđu na obnovljive izvore energije, da se koriste lokalni izvori energenata na bazi drva umjesto favoriziranja fosilnih goriva iz uvoza.

"Sve donedavno su u neke nove javne objekte poput škola i vrtića ugrađivani kotlovi i peći na fosilne sustave, dok su domaći proizvođači drvnih goriva oko 80 posto svoje proizvodnje morali plasirati u izvoz i konkurirati s najvećim europskim i američkim proizvođačima koji često koriste različite oblike poticaja", objašnjavaju.

U posljednja dva desetljeća znatno se razvila proizvodnja modernih drvnih goriva na bazi drvnog otpada poput piljevine i drvne sječke, stoga aktualnom proizvodnjom od preko 430.000 tona drvnog peleta, dodaju, Hrvatska pokriva više od 1,5 posto svjetske proizvodnje peleta, a hrvatski pelet završi na zapadnoeuropskim tržištima, najviše u Italiji, Austriji i Sloveniji.

Obnovljivi izvori

Na globalnom tržištu u protekle dvije godine, od početka pandemije, bilježi se veliki skok u potražnji i cijenama drvnih goriva, posebice peleta. Kako ističu u Crobiomu, cijene u Hrvatskoj trenutačno u maloprodaji dostižu rekordne iznose od 3-4 kune po kilogramu. U Bauhausu, primjerice, stoje 3,66 kuna po kilogramu. Prije pandemije cijena je bila 1,6 do dvije kune. U isto vrijeme u Austriji je povećana 53 posto.

Hrvatski proizvođači, ističu u Crobiomu, postižu znatno niže cijene u izvozu nego na domaćem tržištu, na kojem nisu izgrađeni odgovarajući prodajni lanci, a postojale su i velike oscilacije u sezonalnosti prodaje. Zato su se uglavnom okretali izvozu, gdje se suočavaju sa snažnom konkurencijom.

- Kako bi se dugoročno osigurala opskrba hrvatskog tržišta peletima, potrebno je osigurati dovoljne količine drvne sirovine za izgradnju novih tvornica peleta, a potrebno je kroz javnu nabavu propisati obvezu korištenja OIE, odnosno drvnih goriva gdje god je to tehnološki moguće.

Za dugotrajno rješenje energetski stručnjak Igor Grozdanić smatra nužnim ubrzanje energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. On se, primjerice, zalaže za potpuno ukidanje PDV-a na ugradnju i instaliranje solarnih elektrana na krovovima i toplinskih pumpi, kao i pokretanje natječaja za subvencioniranje obnovljivih izvora energije.