Državni ured za reviziju je u svibnju objavio službenu reviziju dosadašnje učinkovitosti provođenja Operativnog programa za konkurentnost i koheziju za razdoblje (OPKK) 2014.-2020. godine, piše Tportal.
Prema njihovom izvješću, izražena je zabrinutost zbog brojnih propusta državnih tijela zaduženih za provedbu projekata koja su rezultirala šokantno malim postotkom dosadašnje iskorištenosti raspoloživih sredstava. Revizija je obuhvatila uzorak od 3 prioritetne osi Operativnog programa kojima je alocirano najviše sredstava (Zaštita okoliša i održivost resursa, Povezanost i mobilnost te Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje) tijekom razdoblja od 2014. do kraja 2017. godine. Osnovni cilj revizije bio je ocijeniti učinkovitost provedbe programa u kontekstu pravnog i institucionalnog okvira.
Unatoč tome što je Državni ured za reviziju naveo da postoje određeni pozitivni pomaci u provedbi programa, izrazili su zabrinutost zbog značajnih propusta koji se odnose na ugovaranje i odobravanje projekata, ali i plaćanje krajnjim korisnicima. Također, jedna od dominantnijih kritika revizora bila je upućena i mjerodavnim tijelima koja nemaju kvalitetan i obrazovani kadar, što negativno utječe na radnu opterećenost djelatnika i doprinosi neučinkovitosti provedbe projekata.
Ugovorili manje od 70 posto raspoloživih sredstava
Jedan od najporaznijih rezultata revizijskog procesa zasigurno je podatak o ukupnoj iskorištenosti fondova. Naime, zbog spore administracije i slabe usklađenosti koordinacijskih tijela, nerijetko dolazi do kašnjenja objava poziva i sklapanja ugovora što često dovodi do nerealnog postavljanja okvira za provedbu projekata. Upravo zato, javlja se rizik od nemogućnosti okončanja trajanja velikih projekata koji je programom strogo definiran te u kakvom slučaju nije dozvoljeno korištenje sredstava nakon roka.
Od ukupno raspoloživih 8 milijardi eura, Hrvatska je do sada uspješno ugovorila manje od 70%, čime se dovela u situaciju da će kroz sljedeće dvije godine ili morati hitno "potrošiti" gotovo 2,5 milijarde eura ili zauvijek ostati bez njih.
Kao jedan od većih problema, navedeni su i značajni podbačaji u realizaciji projektnih planova. Naime, trenutno je ugovoreno 7,8% manje projekata od ciljane brojke, dok je odobreno čak 39,8% manje troškova za alociranje projektnim prijedlozima.
Sredstva će se isplaćivati do 2023.
Prema podacima revizije, gotovo 50% svih do sada odobrenih projektnih prijedloga od ukupne vrijednosti 4,2 milijarde eura, još uvijek čeka na ugovaranje. S druge strane, za projekte koji se započeli s provedbom do kraja 2017. godine, isplaćeno je samo 6,2% ukupno odobrenih sredstava, čime će se korisnicima do 2023. godine trebati isplatiti 94% ukupno raspoloživih bespovratnih sredstva - 7,5 milijarde eura.
Ako se Hrvatska usporedi s ostalim državama Europske unije u efikasnosti i brzini povlačenja sredstava iz europskih fondova, navedena sredstva koristimo ispodprosječnim tempom, dok je po odobrenim sredstvima među najneuspješnijim članicama.
Podsjetimo, Operativni program konkurentnost i kohezija jedan je od financijski najvećih programa koji obuhvaća gotovo 65% ukupno raspoloživih sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova.