Nestabilnosti na tržištima

Politička kriza u Italiji: cijene dionica oštro padaju, nastavlja se pritisak na euro

Politička kriza u Italiji uzrok je niza nestabilnosti na tržištima
Skulptura bika na Wall Streetu
 Brendan McDermid / REUTERS

Na Wall Streetu su u utorak S&P 500 i Dow Jones indeks zabilježili najveći dnevni pad u posljednjih mjesec dana jer je politička kriza u Italiji izazvala zabrinutosti u vezi stabilnosti eurozone, pri čemu su oštro pale cijene dionica banaka.

Dow Jones oslabio je 391 bod ili 1,58 posto, na 24.361 bod, dok je S&P 500 skliznuo 1,16 posto, na 2.689 bodova, a Nasdaq indeks 0,50 posto, na 7.396 bodova.

Oštar pad cijena dionica posljedica je političke krize u Italiji jer se nakon izbora u ožujku nije uspjela formirati koalicijska vlast.

Talijanski predsjednik Sergio Mattarella usmjerio je zemlju prema prijevremenim izborima, imenujući bivšeg dužnosnika MMF-a Carla Cottarellija za prijelaznog premijera sa zadaćom da pripremi izbore i sastavi državni proračun, što je izazvalo kritike najvećih političkih stranaka.

Uz to, ulagače zabrinjava jačanje protusistemskih snaga koje zagovaraju izlazak Italije iz eurozone, što predstavlja rizik za cijeli taj blok.

„Izravna veza između talijanskih vlasti i S&P 500 indeksa je slaba, no ova politička kriza neizravno podsjeća ulagače na geopolitičke nesigurnosti”, objašnjava Ed Keon, strateg u tvrtki QMA.

Sve navedeno pokolebalo je i azijske investitore.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,5 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks bio na gubitku 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji Hong Kongu i Šangaju pale između 0,5 i 1,7 posto.

„Tržište u cijene počinje uračunavati rizik da bi prijevremeni izbori mogli voditi pobjedi euroskeptika i izlasku iz eura”, kaže Makoto Noji, strateg u tvrtki SMBC Nikko Securities.

Zbog toga su ulagači neskloni rizičnijim investicijama, pa su utočište za svoj kapital potražili u drugim investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što su državne obveznice.

To je, pak, izazvalo pad prinosa na 10-godišnje američke obveznice, zbog čega su se pod pritiskom našle dionice banaka.

S&P indeks bankarskog sektora potonuo je jučer 4 posto, što je njegov najveći dnevni pad u više od dva mjeseca.

Pritom su najviše pale cijene dionica JPMorgan Chasea i Morgan Stanleya, između 4,3 i 5,8 posto, nakon što su čelnici tih banaka smanjili prognoze poslovanja u tekućem tromjesečju zbog slabljenja financijskih tržišta.

„Okruženje postaje nešto slabije za dionice banaka”, kaže Tim Ghriskey, strateg u tvrtki Inverness Counsel.

Napetosti u trgovinskim pregovorima između SAD-a i Kine također pritišću tržišta dionica.

A na valutnim je tržištima zbog političke krize u Italiji nastavljen pritisak na euro.

Jutros se njegov tečaj prema američkoj valuti kreće oko 1,1540 dolara, nedaleko najniže razine u 10 mjeseci, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1620 dolara.

U odnosu na švicarsku valutu, tečaj eura potonuo je jučer oko 1 posto.

Osim 'švicarca', i japanski jen slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa posljednjih dana jača.

Zbog toga je tečaj dolara prema japanskoj valuti potonuo na 108,40 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,80 jena.

No, kako je dolar snažno ojačao prema euru, njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je s jučerašnjih 94,37 na 94,82 boda, blizu najviše razine od studenoga prošle godine.

Oštro su jučer pale i cijene dionica u energetskom sektoru, što je posljedica pritiska na cijene nafte od prošloga petka kada su Saudijska Arabija i Rusija poručile da su spremne povećati proizvodnju i tako ublažiti proizvodna ograničenja koja su više od godinu dana podržavala rast cijena 'crnog zlata'.

Na američkom je tržištu cijena barela jutros pala 0,4 posto, na 66,45 dolara, blizu njezine najniže razine u šest tjedana.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,26 posto, na 7.632 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,53 posto, na 12.666 bodova, a pariški CAC 1,29 posto, na 5.438 bodova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 22:04