Iza Grupe EIB, u čijem su sastavu Europska investicijska banka i Europski investicijski fond, godina je "uspješnog poslovanja u Hrvatskoj". Kako su izvijestili, izdvajanja u 2023. iznosila su 464 milijuna eura, a ukupno je tijekom pet godina u Hrvatsku uloženo 2,4 milijarde eura. "Savjetodavnom podrškom i ulaganjima u održivu infrastrukturu te zelenu i digitalnu tranziciju malih i srednjih te srednje kapitaliziranih poduzeća i subjekata javnog sektora iskazujemo svoju trajnu posvećenost pomaganju Hrvatskoj u izgradnji otpornog, konkurentnog i uključivog gospodarstva", komentirala je rezultate EIB-a u Hrvatskoj potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska. Za Jutarnji list govori više o ambicioznom planu aktivnosti Grupe EIB u Hrvatskoj.
Koliko su se vaši ciljevi promijenili u odnosu na prethodna razdoblja?
- Kao banci EU, jedan od ključnih ciljeva jest rad na zatvaranju jaza između zemalja, ali i različitih regija u istoj zemlji. Zapravo, EIB je stvoren da podrži i financira koheziju diljem Europe. Od 1958. godine dajemo potporu projektima u manje razvijenim regijama i raduje nas što to možemo nastaviti činiti i za Hrvatsku. Manje razvijene i tranzicijske regije trebaju posebne vrste potpore kako bi dosegle svoj puni potencijal. Naše financiranje prošle godine činilo je 0,61 posto hrvatskog BDP-a i mobiliziralo je ukupne investicije vrijedne gotovo 1,15 milijardi eura. Ta su ulaganja donijela korist za više od 1000 malih i srednjih poduzeća, koja imaju više od 48.580 radnih mjesta. Promatrajući kohezijske ciljeve, važno je reći da je EIB danas klimatska banka EU. Blisko surađujemo s Europskom komisijom, privatnim sektorom i državama članicama poput Hrvatske kako bismo naša društva postavili na put ugljične neutralnosti.
U financijskom smislu, čini se da je najvažniji projekt u Hrvatskoj željeznica?
- Prošlu su godinu obilježile mnoge prekretnice. Upravni odbor EIB-a odobrio je 2,17 milijardi eura za financiranje održivih projekata u Hrvatskoj, što je rekordno velik iznos za jednu godinu namijenjen pametnom i zelenom urbanom razvoju zemlje te zelenijoj prometnoj infrastrukturi, pri čemu se potpisi očekuju u sljedećim godinama. Dali smo zeleno svjetlo dosad najvećem financijskom paketu za državu, okvirnom kreditnom sporazumu od 900 milijuna eura za razvoj željezničkog sektora. U siječnju ove godine potpisali smo prvu tranšu od 400 milijuna eura tog okvirnog kredita za željeznice, koji će omogućiti ulaganja veća od 2,6 milijardi eura za veliku nadogradnju i modernizaciju hrvatske željezničke mreže i voznog parka.
Kako vidite razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj?
- EIB ima vrlo jasnu viziju funkcionalne, moderne i brze željezničke mreže koja se proteže diljem Europe te donosi društvene i gospodarske koristi svim Europljanima. Ovo je naš prvi financijski paket namijenjen sektoru, a podržat će Hrvatsku u nastojanju da ima moderne i učinkovite željezničke usluge koje će omogućiti prelazak s cesta na željeznicu i time značajno poboljšati sigurnost putnika, a istodobno smanjiti prometne gužve, onečišćenje zraka i emisije stakleničkih plinova.
Kada bi hrvatski građani mogli u većoj mjeri početi koristiti takvu modernu i učinkovitu željeznicu?
- Kredit EIB-a podržat će ključni Vladin investicijski program u zemlji - "Revitalizaciju željezničkih sustava u Republici Hrvatskoj". Ministarstvo prometa, korisnici kredita HŽI i HŽPP te EIB utvrdili su niz važnih projekata za sljedeće godine. Sveukupni plan ima više od 50 projekata koji su ušli u uži izbor i uključuje uvođenje vlakova bez emisije štetnih plinova koji zamjenjuju vlakove na dizelski pogon te vraćanje trenutačno gotovo neupotrebljive infrastrukture u upotrebljivo stanje u inače nedovoljno povezanim regijama. Očekuje se da će jedna trećina te infrastrukture biti smještena na TEN-T koridorima, čime će se dodatno poboljšati regionalna i europska povezanost. Riječ je o velikim i složenim projektima koji će se provoditi tijekom desetljeća. Pružanjem savjetodavnih i financijskih sredstava kao nadopuna fondovima EU podupiremo njihovu uspješnu provedbu.
Što bi trebao biti rezultat ulaganja u komunalnu infrastrukturu u Splitu?
- Naše istraživanje o općinama diljem EU 2022. - 2023. pokazalo je da im nedostatak financijskih sredstava i dalje predstavlja veliku prepreku u planiranju ulaganja, kao i dugotrajni i komplicirani regulatorni procesi te teškoće u pronalaženju stručnjaka s vještinama za okoliš i klimu. Zadovoljstvo nam je što smo odobrili prvi općinski okvirni sporazum o zajmu u ukupnom iznosu od 150 milijuna eura za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji grada Splita. Prva tranša od 49 milijuna eura, koja je potpisana 2023. godine, poticat će integriranu održivu urbanu obnovu i razvoj kroz ulaganja u škole, vrtiće, poboljšanje urbane mobilnosti i nadogradnju otvorenih javnih prostora i zelenih površina. Također će poduprijeti ulaganja u inteligentna prometna rješenja kako bi se poboljšao pristup održivom javnom prijevozu i biciklizmu. Slični ugovori odobreni su za gradove Zagreb i Dubrovnik, ukupne vrijednosti 465 milijuna eura.
Kada je riječ o poduzećima, vaše je istraživanje pokazalo da njih više od 11 posto u Hrvatskoj ima teškoće u pristupu financiranju, gotovo dvostruko više od prosjeka u EU. Koliko EIB uspijeva smanjiti taj jaz?
- Jedno od ključnih područja fokusa EIB-a u Hrvatskoj bilo je pružanje novih financijskih sredstava hrvatskim poduzećima i subjektima javnog sektora kao podrška njihovoj zelenoj i digitalnoj transformaciji i konkurentnosti. Ta su financijska sredstva ključna, i to ne samo zato što je naše istraživanje ulaganja iz 2023. pokazalo da je oko 11,4 posto hrvatskih poduzeća financijski ograničeno, dok taj postotak za EU iznosi 6,1 posto. Postoji sve veća potreba i potražnja za zelenim projektima, a EIB kao klimatska banka blisko surađuje s lokalnim financijskim posrednicima kako bi olakšao pružanje zelenih financija i pomogao im da ojačaju svoje kapacitete u tom području.
Glavni partner u Hrvatskoj i dalje je HBOR?
- U prošloj godini ojačali smo suradnju s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak tako da smo pola milijarde eura stavili na raspolaganje malim i srednjim poduzećima, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije te javnom sektoru, od čega je oko 20 posto namijenjeno zelenim projektima, uključujući sektore poput energetske učinkovitosti i proizvodnje čiste energije, održivog prometa i zaštite okoliša. U studenome smo potpisali prvu tranšu od 200 milijuna eura. Sporazum će također pomoći HBOR-u u apsorpciji bespovratnih sredstava EU i strukturnih fondova, a očekuje se da će mobilizirati do milijardu eura ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Sa Zagrebačkom bankom EIB je lani potpisao ugovor o jamstvu od 150 milijuna eura, čime će oko 300 milijuna eura novih zajmova biti dostupno subjektima srednje tržišne kapitalizacije i javnom sektoru u Hrvatskoj. Otprilike petina ukupne vrijednosti zajmova koje će Zagrebačka banka kreirati bit će također za zelena ulaganja u održive izvore energije i energetsku učinkovitost.
Kao svoju važnu aktivnost ističete i savjetodavne usluge. Tko ih je u Hrvatskoj lani koristio?
- Uz potporu InvestEU Advisory Huba, banka EU potpisala je dva savjetodavna ugovora za podršku održivim i učinkovitim prometnim sustavima u zemlji s Hrvatskim autocestama. Prvi je za implementaciju novog sustava elektroničke naplate cestarine, a drugi za razvoj zdravog investicijskog programa koji se odnosi na ozelenjavanje mreže autocesta u Hrvatskoj. Osim toga, Grad Zagreb imat će koristi od EIB-ova programa Europske lokalne energetske pomoći (ELENA) i dobit će tehničku pomoć za poboljšanje energetske učinkovitosti 50 javnih zgrada.
Je li poznato što će vam biti glavni projekti u ovoj godini?
- Naš je cilj nastaviti podupirati transformaciju hrvatskoga gospodarstva u otporno, konkurentno, uključivo, kružno i zeleno, ugljično neutralno i digitalno. U tom smislu, banka će i dalje ulagati napore u jačanje kapaciteta hrvatskog javnog i privatnog sektora za apsorpciju i iskorištavanje fondova EU, što je ključno u trenutačnom programskom razdoblju EU od 2021. do 2027. godine. Grupa EIB usredotočit će se na jačanje ulaganja u kritične sektore za gospodarstvo kao što je održivi prijevoz, uključujući urbanu mobilnost, energiju i energetsku učinkovitost, digitalna rješenja i inovacije, urbani i regionalni razvoj te vitalnu društvenu infrastrukturu, uključujući zdravstvenu skrb. Nastojat ćemo ojačati suradnju s gradovima putem integriranih višesektorskih programa ulaganja i savjetovanja, s ciljem njihova ozelenjavanja. Spremni smo za potpisivanje lani odobrenih zajmova za podršku programima ulaganja za zelenu i digitalnu transformaciju Zagreba i Dubrovnika, koji će poboljšati kvalitetu javnih usluga u tim velikim hrvatskim gradovima i učiniti ih privlačnijim mjestima za život, posjet ili investiranje. Nastavit ćemo pružati ciljanu potporu razvoju privatnog sektora, bilo izravnim angažmanom EIB-a putem inovativnih financijskih proizvoda ili putem HBOR-a i poslovnih banaka, kao i tehničku pomoć te savjetodavnu podršku hrvatskim partnerima.
Možete li nešto više reći o samom sustavu elektroničke naplate cestarina?
- Naši konzultanti nastavit će suradnju s HAC-om na implementaciji tog sustava. Broj automobila koji voze autocestama koje se plaćaju u Hrvatskoj dinamično raste, a novi sustav olakšat će plaćanje, skratiti vrijeme putovanja, smanjiti buku i promet učiniti sigurnijim za građane. Banka je spremna osigurati financiranje za taj vrlo važan projekt i radit će s HAC-om na razvoju dobrog programa ulaganja u raznim područjima, uključujući sigurnost na cestama, ekološku održivost, sustav upravljanja cestovnom imovinom, instalaciju solarnih fotonaponskih sustava i punjenja električnih vozila te stanice za punjenje vodikom. Osim toga, EIB Advisory spreman je pružiti savjetodavne usluge Gradu Zagrebu i njegovoj tvrtki za javni prijevoz ZET u vezi s njihovim planovima za dekarbonizaciju gradskih javnih autobusnih usluga.
Kao jedan od kritičnih sektora za gospodarstvo spomenuli ste i zdravstvenu skrb. Što se tu želi postići?
- Bilo mi je veliko zadovoljstvo prisustvovati službenom otvorenju Kliničke bolnice Rijeka početkom ovog mjeseca. EIB je pružio opsežnu savjetodavnu podršku projektu, a za njegovu realizaciju odobrio je 50 milijuna eura, zajedno s našim partnerima iz HBOR-a i CEB-a (Razvojna banka Vijeća Europe). Novi medicinski centar jedan je od najboljih primjera kako EIB radi za dobrobit ljudi u državama članicama poput Hrvatske. Drago nam je što nastavljamo suradnju s Ministarstvom zdravstva te pružamo savjetodavnu podršku za procjenu potreba i popis planskih shema, planova projekata i izvora financiranja za razvoj moderne i učinkovite zdravstvene infrastrukture.