Počinje novo izdanje trezorskih zapisa, država građanima i investitorima nudi milijardu i 200 milijuna eura

Novo izdanje trezorskih zapisa počinje od danas. Milijardu i 200 milijuna eura država ponovno nudi građanima i investitorima po kamatnoj stopi od 3,15% na godinu dana. Novost je da se postojećim ulagačima u vrijednosne papire nudi mogućnost reinvestiranja. Tu je opciju u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" objasnio Davor Zoričić, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Postojeći ulagači, koji su uložili u vrijednosne papire prije godinu dana, mogu uložiti ponovno u novo izdanje. Zoričić je istaknuo da se ne mora uložiti isti iznos kao i prošli put, on može biti i manji ili veći. Oni koji se za to odluče, automatski će vidjeti u riznica aplikaciji da već imaju ulaganje i da im se nudi mogućnost da reinvestiraju, kazao je.

Govoreći o novom izdanju trezorskih zapisa Zoričić je istaknuo da je jedan od ciljeva bio da se tržišnim mehanizmima podignu pasivne kamatne stope u bankama i smanje kamatni rasponi. Smatra da je to postignuto.

- Drugi ciljevi bili su vezani uz razvoj financijske pismenosti, uz pretpostavke za razvoj našeg tržišta kapitala, i to su sljedeći koraci. Mislim da smo već jako puno napravili u vezi s financijskom pismenošću time što smo skrenuli pozornost građana na vrijednosne papire ponovo - za početak državne obveznice i trezorske zapise. Međutim, kao što vidimo, kako se smanjuju pritisci vezani uz inflaciju i kako ESB smanjuje svoje ključne kamatne stope, tako se smanjuju prinosi na tržištu, pa tako je nešto i niži prinos na ovo izdanje trezorskih zapisa, kazao je Zoričić.

Postavlja se pitanje je li ponuda države u skladu s očekivanjima. Inflacija u odnosu na prošlu godinu je niža, ali postoje podaci i da je porasla - prema Državnom zavodu za statistiku je 2,6%, a prema Eurostatu je nešto više. Stopa inflacije trebala bi biti poticaj za odluku o kupnji vrijednosnih papira jer novac gubi vrijednost, kazao je Niko Maričić, financijski analitičar.

- Međutim, trebamo promatrati koje su najbolje alternative za određenu razinu rizika. Kao što je spomenuo gospodin Zoričić, država je najsigurnije utočište u tom kontekstu, tako da ako promatramo nešto što bi moglo biti usporedivog rizika, govorimo o oročenom depozitu, država svakako nudi bolje uvjete za niži rizik, kazao je.

Prinos na trezorski zapis u odnosu na vrijeme prije godinu dana pao je za 0,6%. Maričić je istaknuo da bi prema najavama i očekivanjima sudionika na financijskom tržištu referentna kamatna stopa još trebala ići dolje do kraja 2025., i to prema razinama od 2%. Tako bi se i u narednom razdoblju moglo očekivati niže prinose, na državne papire isto tako. Naglašava da je to sve u skladu s monetarnom politikom koju provodi centralna banka, uzimajući u obzir razine inflacije.

- Sa zadovoljstvom mogu reći da su prve transakcije vezane uz reinvestiranje odmah iza ponoći obavljene uspješno, tako da očekujemo da će građani iskoristiti tu mogućnost i da će koristiti i u narednim emisijama i da će onda moći birati možda i različita dospijeća. Sada imamo izdanje jednogodišnjeg trezorskog zapisa, ali će možda postati opcija da imaju jednogodišnji i tromjesečni pa da nešto reinvestiraju u tromjesečni, nešto u jednogodišnji itd., kazao je Zoričić.

- Ako netko reinvestira manje dobit će isplatu razlike na svoj račun. Ako netko želi više, onda će reinvestirati, plus trebat će uplatiti kao da prvi put uplaćuje dodatan iznos. Ono što je već imao uloženo može se iskoristiti, tako da samo nadoplati razliku, dodao je.

Maričić ne očekuje dizanje kamatnih stopa na oročene depozite, posebno ako se promatraju najveće banke gdje štedi najveći broj građana i gdje ih najviše ima depozite.

- Mislim da samim tim što se i Europska centralna banka upustila u trend smanjenja kamatnih stopa, banke idu u stopu s tim. Ono što tu treba napomenuti je da su depoziti građana u našim bankama poprilično "ljepljivi", znači oni su unutra stabilni, bilo je nešto odljeva gdje su ljudi investirali vlastita sredstva u trezorske zapise i druge financijske instrumente koji su dostupni na tržištu. Međutim, veliki dio novca je zaista ostao u bankama što sugerira da jednostavno banke nemaju potrebu za podizanjem kamatnih stopa jer imaju vrlo "ljepljivu" bazu klijenata, kazao je i dodao da "banke generiraju dobre zarade u ovome trenutku jer je kamatni diferencijal, odnosno kamatna razlika, dosta široka.