Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici Vlade da će država pomoći gospodarstvu u borbi s koronavirusom među ostalim i labavijim pristupom u naplati poreza i doprinosa te naglasio da nije upitna redovna isplata plaća i mirovina.
"Učinit ćemo sve da se sačuvaju radna mjesta i likvidnost te fleksibilizirati pristup u javnim davanjima, porezima i doprinosima i to odgodom i fleksibilnijim pristupom u dinamici plaćanja", rekao je Plenković u uvodnom obraćanju na Vladinoj sjednici u kojemu je govorio i o drugim mjerama i potezima u borbi protiv epidemije.
Dodao je da će Hrvatska pomoći gospodarstvu kombinirajući domaće i zajedničke europske mjere, za koje je Europske komisija izdvojila 25 milijardi eura, pa domaći gospodarstvenici mogu računati i na dio tih sredstava.
Ocijenio je da su najugroženiji gospodarski sektori turizam, promet i avioprijevoz.
Naglasio je da je isplata plaća i mirovina "zagarantirana", jer Hrvatska ima sređene javne financije.
Radna skupina za uvjete poslovanja i praćenje utjecaja koronavirusa
Vlada je u četvrtak Radnoj skupini za unapređenje uvjeta poslovanja dodijelila dodatnu zadaću praćenja utjecaja epidemije koronavirusa na gospodarstvo i predlaganja mjera za minimiziranje toga utjecaja.
Radna skupina će jednom tjedno izvještavati Vladu i Europsku komisiju o svome radu, rekao je ministar gospodarstva Darko Horvat.
U svrhu izvršavanja zadaća vezanih uz praćenje utjecaja virusa i bolesti na hrvatsko gospodarstvo, omogućeno je da se u rad radne skupine uključe dodatni članovi iz institucija koje mogu dati doprinos u kvalitetnom izvršavanju novih poslova povjerenih radnoj skupini.
Vlada je utvrdila i prijedlog zakona o provedbi uredbe EU-a o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju.
Sekuritizacijom su, prema prijedlogu, obuhvaćene transakcije kojima se zajmodavcu ili vjerovniku - obično kreditnoj instituciji ili trgovačkom društvu, omogućuje refinanciranje skupoga kredita, izloženosti ili potraživanja, kao što su stambeni krediti, krediti za kupnju automobila ili leasing automobila, potrošački krediti, kreditne kartice ili potraživanja od kupaca, njihovim pretvaranjem u vrijednosne papire kojima se trguje.
Cilj sekuritizacije je diversifikacija izvora financiranja, raspodjela rizika diljem financijskog sektora te pružanje dodatnih izvora financiranja koji u manjoj mjeri ovise o bankarskom sektoru, a sekuritizacija kredita važan je izvor financiranja za male i srednje poduzetnike, čime se stvara korist za poduzetnike jeftinijim i dostupnijim kreditima, rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Smatra se da je sekuritizacija jednostavna kada nastaje upotrebom iste vrste kredita te da je transparentna i standardizirana kada je zahtjev izdavatelja upotpunjen jasnom dokumentacijom u kojoj se objašnjava struktura instrumenta i raspored plaćanja.
Predviđeno je stvaranje repozitorija podataka za sekuritizacijske transakcije odnosno pravne osobe koja će na središnjem mjestu prikupljati i voditi evidenciju o sekuritizacijama.
Vlada je dala i suglasnost na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih polja.
Procjenjuje se da će u 2020. godini prihod iznositi 22,8 milijuna kuna, a prihod državnog proračuna je i naknada za administrativne troškove u iznosu od 600 tisuća kuna za svaki istražni prostor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....