Kontinuirani rast

Plaća u Hrvatskoj ove godine skočila za sedam posto, ovo su najplaćenija zanimanja

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj tijekom ljetnih je mjeseci iznosila 6.308 kuna, odnosno tri posto više nego u prethodnom kvartalu
Ilustracija
 Elvir Tabaković / CROPIX

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj tijekom ljetnih je mjeseci iznosila 6.308 kuna, odnosno tri posto više nego u prethodnom kvartalu te čak sedam posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Medijan plaće bio je nešto niži te je iznosio 5.916 kuna, što zapravo znači da je u istraživanju portala MojaPlaća sudjelovao veći broj ispitanika koji prima plaću koja je manja od prosjeka nego onih ispitanika čija je plaća viša od njega. Kada se gleda samo osnovna plaća, znači bez bonusa i nagrada, u trećem kvartalu 2019. ona je iznosila 5.951 kunu, priopćio je portal MojPosao.

Najviše plaće ima top management, 136 posto više od prosjeka, a najplaćenija zanimanja su pritom ona iz područja tehnologije i razvoja, gdje je mjesečna neto plaća gotovo 80 posto viša od prosječne hrvatske, informacijskih tehnologija, s 34 posto višom plaćom od prosječne, te iz sektora ljudskih potencijala u kojem se zarađuje 19 posto više od hrvatskoj prosjeka.

S druge strane, najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima, koji zarađuju 37 posto manje od prosjeka, te u drvnoj industriji s 24 posto nižom plaćom od one prosječne. U turizmu i ugostiteljstvu radnici u prosjeku zarađuju 17 posto manje od prosječnog Hrvata.

Isti postotak je u posljednja tri mjeseca iznosila razlika u plaći između muškaraca i žena u Lijepoj našoj. Hrvati su, naime, zarađivali 6.793 kune, dok su Hrvatice u prosjeku zarađivale 5.974 kuna.

Uz to, i osobe sa završenim fakultetom imaju višu plaću, i to 41 posto, u odnosu na osobe sa srednjom stručnom spremom koji imaju 15 posto nižu plaću od hrvatskog prosjeka. Ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom, pak, imaju čak 57 posto višu plaću od one prosječne. Zapravo, viša stručna sprema povećava plaću za sedam posto u odnosu na hrvatski prosjek te 25 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.

Svoje radnike pritom najbolje plaćaju tvrtke iz sektora IT-a i telekomunikacija. Njihovi zaposlenici zarađuju 28 posto više od prosjeka, odnosno njihova plaća prelazi 8.000 kuna. U tome prednjače privatne tvrtke u stranom vlasništvu s osam posto višim plaćama, dok su primanja u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu četiri posto manja od prosjeka.

U tvrtkama s manje od deset zaposlenih prosječna plaća je 14 posto niža od prosječne hrvatske te iznosi 5.415 kuna, a s povećanjem broja radnika, raste i plaća što potvrđuje podatak kako najviše zarađuju zaposlenici kompanija s preko 250 djelatnika, u kojima prosječna plaća iznosi 6.732 kune, što je sedam posto više od prosjeka. Dodatno, najviša prosječna plaća, 11 posto viša od prosječne hrvatske, zabilježena je u Gradu Zagrebu gdje iznosi gotovo 7.000 kuna.

S druge strane, najmanje su plaće u tvrtkama iz djelatnosti trgovine s 11 posto nižom plaćom od one prosječne. Dodatno, najniže plaće zabilježene su (ponovno) u Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj te Ličko-senjskoj županiji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 20:02