Plinovod Sjeverni tok 2 neće učiniti Berlin ovisnim o Moskvi, nego će mu, naprotiv, donijeti koristi, izjavio je u razgovoru za Bild njemački ministar gospodarstva Peter Altmayer.
Altmayer je rekao da će se u nadolazećim godinama potražnja za plinom u Njemačkoj značajno povećati, jer će ta zemlja uskoro napustiti ugljen i nuklearnu energiju te će tijekom tranzicijskog razdoblja prema niskougljičnoj energetici i gospodarstvu biti prisiljena prijeći na plinske elektrane.
Iz istog razloga Berlin je zainteresiran za izgradnju terminala za uvoz američkog plina iz škriljaca, rekao je Altmayer.
Projekt Sjeverni tok 2 predviđa polaganje dvostrukoga plinskog cjevovoda dnom Baltika, od Rusije do Njemačke, kapaciteta 55 milijardi prostornih metara godišnje.
Dozvolu za gradnju već su dale Njemačka, Finska i Švedska, a preostala je Danska.
Velike rezerve prema Sjevernom toku 2 imaju Ukrajina, koja se boji gubitka tranzitnih prihoda zbog opasnosti od gašenja postojeće plinske rute koja ruski plin dovodi u Europu, te SAD, koji ističe da bi novi plinovod pojačao europsku plinsku ovisnost o Rusiji.
Osim tih zemalja, Latvija, Litva i Poljska zajedno su istupile protiv gradnje Sjevernog toka 2 ističući da je to politički projekt.
Litavski ministar vanjskih poslova Linas Linkevičius nedavno je ocijenio da je Sjeverni tok 2 primjer nepoštivanja temelja europske politike.
"Sjeverni tok 2 je test dosljednosti europske politike. U EU-u smo dogovorili zajednička energetska načela i diversifikaciju dobavnih energetski pravaca kako ne bismo ovisili o samo jednom izvoru. To su dovoljno jednostavna načela, koja se, međutim, ne poštuju i ne provode. Sjeverni tok 2 je primjer nepoštivanja naše politike i jedinstva", rekao je Linkevičius
Rusija, s druge strane, ističe da taj plinovod ne treba promatrati kao instrument njezina utjecaja na Europu, a ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je izjavio da je riječ o komercijalnom projektu.