Nakon što je kinesko gospodarstvo u prošloj godini ostvarilo najmanju stopu rasta još od 1990. godine, vlasti u Pekingu će nizom zahvata u poreznom sustavu pokušati dati poticaj rastu drugog po veličini gospodarstva u svijetu.
Kako su najavili iz kineskog Ministarstva financija, vlasti u Pekingu će smanjiti niz poreza, ali i drugih davanja koja predstavljaju uteg gospodarstvu. U Pekingu razmatraju i smanjenje socijalnih doprinosa, korist od čega bi trebale imati ponajprije manje tvrtke.
Neslužbene informacije s kojima je izašao Reuters govore i da postoji mogućnost smanjenja stope PDV-a. Opća stopa tog poreza na potrošnju u Kini je 16 posto, no postoje i snižene stope, od kojih jedna iznosi šest posto, i to za usluge.
Kina će na odgovarajući način prilagoditi svoju fiskalnu politiku, poručuju iz Pekinga. Očekuje se da će konačan opseg fiskalnih zahvata biti poznat u ožujku. U Pekingu očekuju da će se rast proračunskih prihoda u ovoj godini usporiti, no očekivanja su da će proračunski manjak i dalje biti ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Procjene govore da je 2018. Kina zaključila s fiskalnim deficitom u vrijednosti 2,6 posto BDP-a.
Svoj obol ubrzanju gospodarskog rasta u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta trebale bi dati i regionalne i lokalne vlasti, mahom preko financiranja infrastrukturnih projekata. Za tako nešto, međutim, pokrajine i lokalne jedinice trebaju se dodatno zadužiti, a za to trebaju odobrenje središnjih vlasti. Vlasti u Pekingu su krajem prošle godine odobrile regionalnim i lokalnim vlastima zaduženje emisijom obveznica u iznosu od 1,39 bilijuna juana (oko 200 milijardi američkih dolara).
Kina je lani, prema dostupnim podacima, ostvarila gospodarski rast od 6,6 posto, što je najmanja stopa rasta u posljednjih 28 godina. Godinu ranije stopa gospodarskog rasta iznosila je 6,8 posto. Razloga za usporavanje kineskoga gospodarstva je puno, a među njima je i trgovinski rat između SAD-a i Kine, koji je obilježio prošlu godinu.
'Hlađenje' kineske ekonomije velik je izazov za cijeli svijet, budući da je sama Kina proteklih godina generirala otprilike trećinu rasta svjetskoga gospodarstva. U takvim uvjetima, svjetski poslovnjaci sve više se okreću susjednoj Indiji kao drugom po veličini tržištu u svijetu i brzo rastućoj ekonomiji.
Kina prestiže SAD na poziciji najvećeg svjetskog maloprodajnog tržišta
Rast kineskog gospodarstva usporava, ali ta je zemlja još uvijek na putu da Sjedinjenim Državama preotme položaj najvećeg svjetskog maloprodajnog tržišta, pišu svjetski mediji.
Vrijednost kineske maloprodaje u ovoj će godini dosegnuti više od 5.600 milijardi dolara, za 100 milijardi dolara više nego u SAD-u, pokazuju istraživanja konzultantske tvrtke eMarketer objavljena u srijedu.
Rast imovinskog stanja kineske populacije i ubrzani razvoj trgovine putem interneta pokrenuli su maloprodajni bum u toj zemlji.
"Posljednjih su godina kineskim potrošačima povećani prihodi i milijuni Kineza postali su nova srednja klasa. Rezultat toga je nagli porast kupovne moći i prosječne potrošnje po osobi", rekla je Monica Peart iz eMarketera.
Procjene konzultantske kuće naglašavaju da svjetskim brendovima kinesko tržište postaje sve važnije, čak i u slučaju da rast svjetskog gospodarstva uspori. Kina je već sada najveće svjetsko tržište automobila i pametnih telefona.
Razlika između kineskog i američkog maloprodajnog tržišta nastavit će se povećavati u sljedećim godinama, a pritom će Kina brže rasti barem do 2022. godine, navodi u svojim procjenama eMarketer.
Najveće kineske kompanije za trgovinu putem interneta Alibaba i JD.com odigrale su ključnu ulogu u eksplozivnom rastu. Očekuje se da će u ovoj godini udio kupnji kineskih potrošača putem interneta iznositi 35 posto ili 2.000 milijarde dolara, dok će američki potrošači tim putem ostvariti tek 11 posto ukupne kupnje, objavio je eMarketer. (Hina)