Ozbiljno upozorenje iz HNB-a: Cijene stanova se sve više odvajaju od makroekonomskih fundamenata

Rizici za financijsku stabilnost i dalje su povišeni u odnosu na razdoblje prije krize zbog neizvjesnosti oko okončanja pandemije, rastuće inflacije potrošačkih cijena i snažnog rasta cijena stambenih nekretnina, uz jačanje geopolitičkih rizika, ocjena je Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB) koji je u srijedu održao sjednicu.

Kako je priopćeno iz HNB-a, u posljednjem tromjesečju 2021. nastavio se rast gospodarske aktivnosti, no slabijim intenzitetom u usporedbi s prethodnim dijelom godine. Pritom se industrijska proizvodnja povećala, dok su se realni promet od trgovine na malo i građevinska aktivnost zadržali na razini iz trećeg tromjesečja iste godine.

Tijekom četvrtog tromjesečja 2021. nastavio se daljnji rast zaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih, pa su njihove vrijednosti krajem godine bile povoljnije u odnosu na razine prije izbijanja pandemije. Nastavio se ubrzavati i nominalni rast plaća, dok je inflacija djelovala na tekući pad prosječne realne plaće u posljednjem tromjesečju, konstatirao je Savjet.

Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ubrzala se u prosincu 2021. na 5,5 posto, sa 4,8 posto u studenome, čemu su najviše pridonijele više cijene hrane, koje uz cijene energije sve više utječu na razinu ukupne inflacije.

Iz HNB-a ističu i da nastavak provođenja ekspanzivne monetarne politike i dalje potiče nastavak pada kamatnih stopa banaka. Ipak, vidljiva je promjena očekivanja na financijskim tržištima, pa je i uz zadržavanje kamatnih stopa na tržištu novca na nultoj razini primjetan blagi porast prinosa na državne obveznice.

Godišnji rast plasmana banaka iznosio je 3,9 posto na kraju 2021., jednako koliko i na kraju 2020. Pritom se rast plasmana stanovništvu više nego udvostručio, s 2,1 posto u prosincu 2020. na 4,5 posto u prosincu 2021., ponajprije kao rezultat snažnog rasta stambenih kredita te, u manjoj mjeri, oporavka gotovinskih nenamjenskih kredita. S druge strane, rast plasmana nefinancijskim poduzećima istodobno se usporio s 5,6 na 2,3 posto, navodi se u priopćenju.

Rizici za financijsku stabilnost i dalje su povišeni u odnosu na razdoblje prije krize zbog neizvjesnosti oko okončanja pandemije, rastuće inflacije potrošačkih cijena i snažnog rasta cijena stambenih nekretnina, uz jačanje geopolitičkih rizika, ističu sa Savjeta HNB-a.

Iako je snažan ekonomski oporavak omogućio postupno ukidanje mjera pomoći gospodarstvu, novi valovi pandemije i dalje uzrokuju probleme u globalnim lancima opskrbe, što potiče rast cijena, konstatirali su.

I stoga je naglašen rizik dugotrajnijih inflatornih pritisaka i više inflacije u odnosu na trenutna očekivanja, što bi moglo potaknuti brže i jače stezanje monetarnih politika središnjih banaka najvećih monetarnih područja. Pojačana kolebljivost na financijskim tržištima početkom 2022. godine uvelike odražava upravo neizvjesnost u pogledu kretanja inflacije, evolucije monetarnih politika i očekivanog porasta kamatnih stopa.

Cijene stambenih nekretnina sve dalje od fundamenata

U Hrvatskoj se u 2021. godini nastavio snažan rast stambenih kredita, kao i cijena stambenih nekretnina, koji se u trećem tromjesečju 2021. godine ubrzao na 9 posto. Cijene stambenih nekretnina se sve više odvajaju od dugoročnog trenda i makroekonomskih fundamenata, što povećava rizik njihovog pada u slučaju gospodarskih poremećaja, napominju sa Savjeta HNB-a.

Povećanje zaduženosti kućanstava, praćeno je razmjerno blagim standardima kreditiranja, a i u ovoj godini nastavit će ga podržavati državni program subvencioniranja stambenih kredita koji u početnom razdoblju otplate manje financijski opterećuju dužnike, ali im se istekom subvencije povećava trošak otplate i ranjivost na eventualne nepovoljne šokove, upozorili su.

Kao odgovor na nastavak kumulacije cikličkih sistemskih rizika, a osobito rasta cijena stambenih nekretnina i dinamiziranja kreditne aktivnosti u segmentu stambenih kredita, HNB je u javnom savjetovanju najavio podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Hrvatsku s 0 na 0,5 posto, s primjenom od 31. ožujka 2023. Cilj mjere je osigurati pravovremeno izdvajanje dodatnog kapitala kako bi se ojačala otpornost kreditnih institucija na moguće gubitke povezane s izloženosti cikličkim sistemskim rizicima u silaznoj fazi financijskog ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize, zaključuje se u priopćenju.