Ovo su razlozi zbog kojih pola svijeta okreće leđa Americi!

Prije nekoliko tjedana pakistanski ministar energetike najavio je da će plaćati rusku sirovu naftu u kineskoj valuti. Početkom godine Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su kako raspravljaju s Indijom o poticanju trgovinskih aktivnosti s Indijom u rupijima. Početkom ovoga tjedna ministri vanjskih poslova BRICS grupe zemalja (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) raspravljali su kako realizirati veći globalni utjecaj, uključujući stvaranje i korištenje zajedničke valute.

Argentina koja se upravo hrva s inflacijom od 100 posto i devalvacijom od 25 posto zatražila je od Kine drastično povećanje deviznih swap transakcija u kineskoj valuti. Južna Koreja i Indonezija prije nekoliko tjedana potpisale su sporazum o promociji direktne trgovinske razmjena u nacionalnim valutama. Asocijacija nacija jugoistočne Azije raspravlja o razvoju regionalne trgovine i investicija korištenjem valuta svojih članica. Indija i Malezija su nedavno objavile novi mehanizam bilateralne trgovine u rupijima kako bi izbjegli dolar u međunarodnim transakcijama. Brazil i Kina također su postigle vrlo zapaženi sporazum o trgovinskoj namiri u lokalnim valutama, a ne u dolaru. Ukratko; zahuktava se proces globalne de-dolarizacije.

Ne treba očekivati da će preko noći bilo tko ubiti hegemoniju dolara u svjetskoj trgovini, financijskim sustavima i globalnom tržištu kapitala. Trenutačno se 88 posto globalne trgovine odvija u dolarima, pa i onda kad transakcije nemaju veze sa Sjedinjenim Državama ili američkim kompanijama. Jedna od teorija zbog čega se upravo ubrzava proces de-dolarizacije polazi od teze kako je sve više država zabrinuto jer Amerika koristi dolar kao moćno oružje penalizacije. Analitičari povezuju novi trend forsiranja transakcija u domaćim valutama sa sve širom i agresivnijom primjenom sankcija.

"Zemlje su desetljećima bile pod dominacijom američkog dolara… Agresivnija i ekspanzivnija upotreba američkih sankcija posljednjih godina pojačava tu nelagodu - i podudara se sa zahtjevima velikih tržišta u nastajanju za novom raspodjelom globalne moći", rekao je za Bloomberg Jonathan Wood, direktor za globalna pitanja u konzultantskoj tvrtki Control Risks.

Mogućnost da sankcije ugroze dolar priznala je i šefica američkog Treasuryja Janet Yallen: „Postoji rizik kada koristimo financijske sankcije koje su povezane s ulogom dolara da bi s vremenom mogao potkopati hegemoniju dolara."

Većina analitičara procjenjuje kako globalna supstitucija dolara drugim valutama neće ići brzo te su poprilično sigurni kako pad dolara vjerojatno nećemo vidjeti za svojih života. Međutim, Vishnu Varathan, šef ekonomije i strategije u Mizuho Bank Ltd. u Singapuru tvrdi: "Bez sumnje, de-dolarizacija se ubrzava i nastavit će se u godinama koje dolaze… SAD je donio proračunatu odluku da iskoristi dolar za nanošenje boli, a vjerojatno će biti i dugoročnih posljedica."

Zanimljivo je da se sada težište priče o de-dolarizaciji svodi na pitanje sankcija, pogotovo nakon što su članice G7 blokirale devizne pričuve Rusije, ali ostaje i otvoreno pitanje američkih javnih financija. Zaduženost Amerikancima dramatično raste, politički su izrazito polarizirani, a više ne ostavljaju dojam moćne države koja je u stanju održavati globalni financijski poredak jer je potpuno otvoreno pitanje kontroliraju li uopće putanju vlastitog javnog duga, pogotovo nakon što se pokazalo da republikanci i demokrati imaju puno bliže fiskalne stavove nego što se činilo tijekom dramatičnog političkog okršaja oko dizanja limita duga, koji se na kraju pokazao besmislenim jer izostala ozbiljna fiskalan konsolidacija odnosno ono što zovemo bolni rezovi ili uštede. Otvoreno je pitanje koliko velikih nacija procjenjuje da je ovisnost o trgovini u dolarima preveliki rizik.

Države u kojima živi više od polovine svjetske populacije ozbiljno raspravljaju o alternativama dolaru.