U idućim godinama, kako je najavio premijer Andrej Plenković, naknada za novorođeno dijete bit će udvostručena, s 309 na 618 eura, a limit za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta značajno se povećava. Majke će moći zadržati puni iznos plaće do najviše 3000 eura, umjesto dosadašnjih maksimalnih 995 eura. Kakav, doista, može biti doseg tih mjera, s obzirom na demografske izazove s kojima je zemlja suočena?
Ivan Čipin, profesor na Katedri za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, smatra da su dvije nove demografske mjere pozitivan korak u poticanju fertiliteta. "Posebno je delimitiranje naknade za tzv. drugih šest mjeseci poticajno za roditelje s višim plaćama jer danas otprilike polovicu djece u Hrvatskoj rađaju visokoobrazovane žene, a taj udio iz godine u godinu raste", objašnjava. Pritom ističe da se u pogledu naknada za rodiljni dopust Hrvatska sada svrstava među zemlje Europske unije s najboljim uvjetima.
Što se tiče jednokratne naknade za novorođene, Čipin ocjenjuje da je ona dobrodošla za pokrivanje dijela troškova prilikom rođenja djeteta, no njezini učinci na fertilitet uglavnom su kratkoročni. "Za dugoročni učinak potrebne su šire mjere, poput dostupnih vrtića, fleksibilnih radnih uvjeta i rješavanja stambenih pitanja, što su, među ostalim, ključni čimbenici uspjeha zemalja kao što su Švedska i Francuska", ističe. Financijske potpore korisne su, dodaje, "ali same po sebi često nisu dovoljne za značajno povećanje stope fertiliteta".
Ipak, napominje kako bi Vlada možda trebala značajnije povećati naknadu za prvo dijete, jer su troškovi za prvorođeno dijete često najveći za roditelje. Osim toga, veće naknade za prvo dijete mogle bi potaknuti ranije rađanje djece. Kako objašnjava profesor Čipin, pad broja živorođenih u najvećoj je mjeri posljedica pada broja prvorođenih, što je rezultat odgode rađanja, ali i sve češćeg nerađanja djece uopće. "Stoga, ako su razlozi odgode rađanja materijalne prirode, tada politika ima prostora za djelovanje, među ostalim i ovim mjerama koje Vlada uvodi", zaključuje Čipin.
Tado Jurić, profesor demografije, političkih znanosti i povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu te posebni savjetnik ministra demografije, ocjenjuje dvije Vladine mjere kao "uvod u borbu za demografsku revitalizaciju". A u ovom setu tzv. tehničkih mjera on smatra da je nužan i univerzalni doplatak za djecu (tzv. Kindergeld po uzoru na Njemačku) u iznosu od 130 eura mjesečno ili 10 posto prosječne neto plaće. Prema njegovu izračunu, to bi stajalo 926,6 milijuna eura ili 2,8 posto proračuna. Već sada je s ove dvije mjere učinjeno više nego u proteklih 10 godina, no je li to dovoljno, dakako da nije.
"Ključna demografska mjera ipak je politička volja. U tom je kontekstu nužan Zakon o demografskoj revitalizaciji Hrvatske, tzv. lex specialis, koji je i uvjet da Ministarstvo od forme prijeđe u sadržaj", smatra ovaj demograf.
Nakon demografskog sloma ono što se danas još može učiniti, smatra, jest početi fazu tzv. kontrole štete, prije svega u smislu stvaranja preduvjeta za smanjivanje daljnjeg iseljavanja i uvođenja mehanizama selektivne imigracije. Ocjenjuje da je 65 posto hrvatskog demografskog sloma generirano upravo emigracijom.
"Iz Hrvatske se iseli svake godine 3500 djece, a učinak ovih mjera mogao bi podići njihov broj za oko 1000 do 2000. Stoga je očito potrebno razmišljati i izvan nekakvih uobičajenih okvira", ističe Jurić.
Nekoliko je strukturnih mjera koje smatra posebno važnim, a na prvom bi mjestu bio rad na daljinu. "Model koji predlažemo jest da se radnicima u javnom i državnom sektoru, a u drugom koraku i privatnom, ponudi mogućnost da se vrate ili presele na periferiju, u tzv. pasivne krajeve. Obveza bi im bila dolaziti u središnjicu jednom u dva tjedna", objašnjava. Smatra da bi time oživjele mnoge hrvatske depopulirane regije jer se, primjerice, kuća na periferiji može kupiti za 30 tisuća eura, dok u Zagrebu košta do 300 tisuća eura. Također, mjera bi omogućila povratak dijela iseljenika sa Zapada. "U ovu svrhu proveli smo istraživanje u sustavu državne uprave na uzorku od 2621 zaposlenika. Više od 50 posto njih iskazuje namjeru preseljenja uz uvjet ovakvog oblika rada", objašnjava Jurić.
Kao ostale važne mjere da demografsku revitalizaciju izdvaja borba protiv korupcije i klijentelizma jer se "Hrvati iseljavaju zbog nepravde i slabih institucija, a ne samo zbog većih primanja". Također, važnim smatra modernizirati periferiju i naglašava da je ‘bijeg od provincije‘ važan potisni faktor iseljavanja, što uključuje bolje prometno povezivanje. ‘Kontrola štete‘ prema mišljenju Jurića podrazumijeva i uravnotežniji pristup imigraciji iz trećih zemalja donošenje integracijske i migracijske strategije. Pritom navodi kako je nužno jasno definirati što hrvatsko društvo očekuje od imigranata, koju razinu učenja jezika, koje norme ponašanja.
Predstavljanje Vladina cjelovitog demografskog paketa očekuje se u prosincu, na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju. Za demografske mjere u idućoj godini osigurano je 685 milijuna eura, oko 200 posto više nego ove, a najavljeno je i donošenje plana stambene politike. Kada je riječ o dječjim vrtićima, Vladina je ambicija da do kraja desetljeća svako dijete predškolske dobi, gdje god da živi u Hrvatskoj, ima mjesto u vrtiću. Donesena je odluka da se pomogne jedinicama lokalne samouprave u financiranju troškova dječjih vrtića, ovisno o stupnju razvijenosti, pa im je za tu svrhe ove godine bilo na raspolaganju 77 milijuna eura, a proračunom za iduću godinu predviđen je iznos od 101 milijun eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....