Nestašica rijetkih radioaktivnih izotopa koji smanjuju tumore mogli bi zaustaviti razvoj revolucionarnih terapija u koje su zdravstvene tvrtke investirale milijarde dolara, upozorava Financial Times. Izotop je atom istoga kemijskog elementa koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, odnosno po masi.
Kombiniranjem radioaktivnog izotopa s antitijelom nastaju lijekovi - radioligandi - koji izravno napadaju i uništavaju stanice raka. Ali zalihe aktinija-225, najčešćeg izotopa koji se koristi u takvom liječenju radiofarmacima, iscrpljene su.
Zalihe tog radioaktivnog materijala uglavnom datiraju iz ere Hladnog rata, a sada se javlja utemeljena bojazan kako će tisuće pacijenata koji su se već podvrgli eksperimentalnom liječenju ostati bez terapije.
Unatoč problemima, farmaceuti su sigurni kako će opisana terapija uskoro postati standardizirana metoda kojom će se spasiti i produžiti životi onkoloških pacijenata.
Jeff Legos, globalni voditelj onkologije u farmaceutskoj tvrtki Novartis, rekao je da bi radiofarmaci mogli postati "glavna terapija" u borbi protiv "najčešćih vrsti raka", dakle pluća, prostate i debelog crijeva. Analitičari Morgan Stanleyja predviđaju da će tržište radiofarmaka 2023. biti vrijedno 39 milijardi dolara. Usporedbe radi, tržište u 2022. je vrijedilo 7 milijardi dolara.
Baš je Novartisovom lijeku ‘Pluvicto‘, koji je 2022. postao druga odobrena terapija radiofarmacima, koji se uglavnom koristi za liječenje raka prostate, naštetio nedostatak jednog drugog izotopa- lutecija.
Ti problemi su riješeni, no budući da se aktinij-225 ne pojavljuje u prirodi, dobavljači medicinskih proizvoda moraju nadugo i naširoko tražiti materijale iz kojih mogu izdvojiti izotop.
Britanski start-up PanMediso već se zato obratio Upravi za nuklearno razgradnju Ujedinjenog Kraljevstva kako bi dobio pristup otpisanim nuklearnim podmornicama kao izvoru radija-226, prekursora za aktinij-225. Godine 2019. Eckert & Ziegler, njemački dobavljač izotopa, pokušao je platiti jednoj tvrtki za nuklearni otpad da zbrine radij, ali strane se nisu mogle dogovoriti oko cijene.
Gram radija može stvoriti 1 curie(mjeru radioaktivnosti nazvanu po pionirskoj francuskoj kemičarki Marie Curie) kemijskog elementa aktinija koji može liječiti oko 1000 pacijenata, a vrijedi 10 milijuna dolara.
- Tvrtke bi platile bogatstvo da se dočepaju materijala aktinija, ali nema voljnih prodavača, svi samo gomilaju ono što imaju- govori John Carney, insajder u industriji i savjetnik farmaceuta.
Taj kemijski element stiže ili preko ruske državne nuklearne agencije Rosatom ili iz sve manjih rezervi torija-229 američkog Ministarstva energetike, koji se može koristiti za stvaranje aktinija-225. Valja napomenuti kako su medicinski materijali izuzeti iz režima sankcija nametnutih Rusiji, ali i te zalihe su pri kraju.
Zato farmaceuti traže materijale drugdje, pa čak i istražuju alternativne izotope, kao što je onaj nastao iz kemijska elementa torija.
- Premda ako su metode proizvodnje aktinija iskušane, nikad ga nije bilo potrebno proizvoditi u razmjerima kao danas. Proizvodnja izotopa čak i s manje složenim početnim materijalima jednostavno je teška, nije za one sa slabim srcem - zaključuje za britanski medij Aryeh Sand, investicijski bankar i iskusni savjetnik u poslovima pri nabavi radioaktivnih tvari za farmaceutske korporacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....