Optima telekom (OT) u 2020. je ostvarila 456,1 milijun kuna ukupnih prihoda ili 14 posto manje nego u 2019., dok je neto dobit smanjena za sedam i pol puta, na gotovo 1,7 milijuna kuna, podaci su sa Zagrebačke burze iz financijskog izvješća te telekomunikacijske tvrtke.
O rezultatima za 2020. su izvijestili i iz te tvrtke, povezujući pad prihoda sa smanjenim obimom poslovanja na području međunarodnog tranzita govornih usluga, a iznose i da im je EBITDA prije jednokratnih stavki nakon najmova smanjena za 3,4 posto, što je "rezultat većih negativnih utjecaja MSFI 15 i nižeg ostvarenja kapitalizacije vlastitih troškova rada".
Istodobno, konsolidirana kapitalna ulaganja iznosila su 86,1 milijun kuna, od čega je gotovo 29 milijuna kuna uloženo u kapitalizaciju IPTV sadržaja, zatim 21,3 milijuna kuna u izgradnju optičke infrastrukture, pristupnu mrežu i jezgru mreže, 17,5 milijuna kuna u korisničku opremu za pružanje usluga rezidencijalnim i poslovnim korisnicima, 17,6 milijuna kuna u IT sustave, a 0,9 milijuna kuna su bile opće investicije.
U rezidencijalnom segmentu poslovanja u 2020. su se, kako ističu, najviše bavili očuvanjem korisničke baze i rastom njezine vrijednosti, pa im se i smanjio odljev korisnika, ali ih je ukupno ipak za 4,3 posto manje nego u 2019., što je utjecalo i na smanjenje prihoda u tom segmentu.
U poslovnom segmentu su pak zabilježili rast prihoda od ICT i telekomunikacijskih usluga za 6,4 posto, dok su prihodi od veleprodaje pali za 54 postom najviše zbog smanjenje obima poslovanja na području međunarodnog tranzita govornih usluga.
Osvrnuvši se na 2020., predsjednik Uprave OT-a Boris Batelić naglasio je da je Optima prilagodila sve svoje procese i aktivnosti novonastalim okolnostima u godini koju su obilježili snažni potresi pandemija te velike promjene u načinu života i poslovanja.
"Od sredine ožujka organizirali smo rad zaposlenika od kuće, a sve okolnosti u pandemiji su nas i dodatno potaknule da ubrzamo digitalizaciju i optimizaciju vlastitih procesa kako bi korisnicima omogućili stabilno funkcioniranje usluga za nesmetan rad i život. Intenzivirali smo komunikaciju s korisnicima putem digitalnih kanala te nam je fokus i dalje održati kvalitetu usluge i korisničke podrške", spominje Batelić.
Podsjetio je i na niz projekata koje su pokrenuli i završili u 2020. zbog unapređenja korisničkog iskustva, povećanja kapaciteta i efikasnosti mrežne infrastrukture i IT sustava te povećanja prodaje, poručujući da u 2021. planiraju nastaviti aktivnosti na projektima poboljšanja i rasta poslovanja.
Prodaja u tijeku, angažirana investicijska banka, ali bez otkrivanja zainteresiranih
OT je u zadnjih par godina u procesu prodaje i promjene vlasništva, a prema informacijama iz prosinca 2020., prodavatelji, Hrvatski telekom (HT) i Zagrebačka banka (ZABA), angažirali su investicijsku banku Credit Suisse u tom procesu, odnosno zbog prodaje njihovih dionica OT-a.
Time je HT ispunio obvezu iz rješenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) iz lipnja 2017., da angažira investicijsku banku za prodaju svojih dionica, kojih je temeljem ugovora sa ZABA-om 2013., kada je i preuzeo upravljanje OT-om, stekao 17,4 posto, dok je ZABA u predstečajnoj nagodbi stekla većinski vlasnički udio u tom telekomu ili 36,9 posto dionica.
Zatim je AZTN u ožujku 2014. uvjetno odobrila koncentraciju HT-a i OT-a na razdoblje od četiri godine, koje se u lipnju 2017. produljilo za još tri godine ili do srpnja 2021., s time da je u skladu s odredbom HT do kraja siječnja pokrenuo postupak prodaje 54,3 posto dionica OT-a (koliko zajedno drže HT i ZABA).
Nakon roka za ponude u ožujku 2020. nisu otkrili ima li ponuda, smatrajući da bi to moglo ugroziti proces prodaje, ali su ispunili odredbu da će angažirai investicijsku banku, o čemu su javnost izvijestili u prosincu 2020.