Ostavka šefa Credit Suissea zbog kršenja pravila karantene

Da Švicarci iznimno drže do poštovanja pravila i preuzimanja odgovornosti za vlastite postupke, svjedoči i najnoviji slučaj bankara Antonija Horta-Osorija, koji je podnio ostavku na mjesto predsjednika globalnog bankarskog diva Credit Suisse odmah nakon što je interna istraga pokazala da je prošle godine više puta prekršio pravila karantene. To je uključivalo i odlazak na tenisko finale Wimbledona koje je osvojio Novak Đoković u trenutku kada su britanska ograničenja zahtijevala da bude u karanteni, kao i kršenje švicarskih ograničenja jer je u zemlju ušao i napustio je u razmaku od tri dana, a morao je deset dana ostati u karanteni.

Skandali u banci

- Žalim što sam svojim postupcima banku doveo do teškoća i kompromitirao svoju sposobnost da je predstavljam interno i prema van. Stoga vjerujem da je moja ostavka u interesu banke i njezinih dionika u ovom ključnom trenutku - rekao je Horta-Osorio u službenom priopćenju banke. Ispričao se za pogreške, za koje je rekao da su bile nenamjerne. Njegovu je funkciju preuzeo je član uprave banke Axel Lehmann, nekadašnji izvršni direktor UBS-a.

Antonio Horta-Osorio

Justin Tallis/AFP

Bankar kojeg su pozicije stajala epidemiološka pravila pridružio se Credit Suisseu u travnju prošle godine nakon niza skandala u toj banci. U veljači 2020. tadašnji izvršni direktor Tidjane Thiam podnio je ostavku jer je otkriveno da je banka špijunirala starije zaposlenike iako je on zanijekao da je znao za takve operacije. Credit Suisse je pogođen i velikim gubicima u vezi s propalom financijskom tvrtkom Greensill. Klijenti banke izgubili su velike iznose nakon što ih je usmjerila u financijske proizvode koje je osmislio propali Greensill Capital, a ona je sama pretrpjela višemilijardski udarac zbog kolapsa hedge fonda Archegos.

Mnogi vide ironiju o tome što je Horta-Osorio angažiran kako bi popravio reputacijsku štetu Credit Suissea, a na kraju je i sam postao problem banke koja želi vratiti nekadašnje povjerenje. No, ne misle svi tako. Umjesto ostavke, smatraju oni koji su podržavali Horta-Osorija, za kršenje epidemioloških pravila bio je dovoljan samo ukor. Sugeriraju da švicarska banka nije cijenila njegove napore da reformira izvršni tim i kulturu koja je bila pogođena nizom skandala. Međutim, nameće se i pitanje je li Horta-Osorio bio najbolji izbor za takvu misiju s obzirom na to da je taj portugalsko-britanski bankar pokazao sklonost iskakanju iz konvencionalnih pravila. Početak mandata na čelu Lloyds Banking Groupa, koji je vodio deset godina, bio je obilježen iznenadnom dvomjesečnom odsutnošću zbog iscrpljenosti, odnosno nedostatka sna, što su mediji nazvali "najzvučnijim bolovanjem u Cityju". No, pod njegovim vodstvom došlo je do preokreta u financijskom poslovanju banke, koji je uključivao povrat profitabilnosti i ispunjavanje strožih regulatornih zahtjeva o iznosu kapitala.

Osobna odgovornost

Poslije, usred medijskih izvješća o izvanbračnoj aferi, 75.000 zaposlenika Lloydsa poslao je e-mail u kojem je poručio: "Duboko žalim što sam uzrok toliko negativnog publiciteta i štete koja je nanesena ugledu grupacije. Bio sam snažan zagovornik očekivanja najviših profesionalnih standarda od svih u banci, a to uključuje i mene." Kad ga je prošlog ljeta kraljica Elizabeta II. proglasila vitezom, također je govorio o tome da je predan razvoju kulture osobne odgovornosti i odgovornosti u banci.