Trend pada industrijske proizvodnje započet potkraj 2019. godine nakratko je prekinut u listopadu, ali nastavio se već u studenome minusom od 1,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Tako je ukupna industrijska proizvodnja u 11 mjeseci prošle godine, pokazuju podaci DZS-a, smanjena 3,8 posto prema istom razdoblju 2019. Kada je riječ o potrošnji, brojke upućuju da se tijekom jeseni situacija blago popravila. Promet od trgovine na malo u studenome je na godišnjoj razini pao 0,7 posto, što je najniži pad od početka pandemije, dok je u odnosu na listopad realno veći 1,5 posto. U razdoblju od siječnja do studenoga promet u trgovini realno je smanjen za 6,5 posto.
No, posljednje pooštravanje epidemioloških mjera, kako ističu analitičari RBA, nepovoljno će se odraziti na raspoloženje i optimizam potrošača, a posljedično i na cijelu ekonomiju. Na taj način obuzdat će se i potrošnja, "prije svega luksuznih proizvoda". Na razini cijele prošle godine očekivana realna stopa pada trgovine na malo, malo više od šest posto, "ujedno je najviša od 2009. godine i zorno odražava snažan utjecaj pandemije na gospodarstvo". Oporavak se očekuje prema kraju prvog tromjesečja ove godine, dijelom zbog učinka baznog razdoblja, ali i uz pretpostavku obuzdavanja pandemije i postupnog normaliziranja društvenog i ekonomskog života.
Iako industrija lani nije tako snažno potonula kao ukupna ekonomija, s padom BDP-a od osam do devet posto, očito je da dominiraju negativna kretanja i velike oscilacije. Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u studenome je najviše smanjena proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, 17,6 posto, te energije 9,1 posto. U slučaju pojedinih djelatnosti, pak, najdublje je potonula proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, čak 67,9 posto. Premda veći broj djelatnosti bilježi minuse, neke su uspjele povećati proizvodnju: proizvodnja metala u studenome je rasla 26,3 posto prema istome mjesecu lani, gotovih metalnih proizvoda 20,8 posto, kemikalija i kemijskih proizvoda 20,4 posto, a računala, elektroničke i optičke opreme 9,3 posto.
Prerađivačka industrija, koja čini više od 80 posto ukupne proizvodnje, u studenome je pala 1,7 posto na godišnjoj razini, a u 11 mjeseci 4,3 posto. Na kraju, ukupni broj zaposlenih osoba u industriji u studenome je bio 2,4 posto niži nego prije godinu dana. U godini pred nama, ocjenjuju analitičari RBA, može se očekivati skromni oporavak industrijske proizvodnje, ali niska konkurentnost i produktivnost te razina tehnološke intenzivnosti "ostat će glavna prepreka snažnijem razvoju i višim stopama rasta".