Europska komisija je upravo usvojila hrvatski 2,27 milijardi eura vrijedan Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027. godine koji će se financirati iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), a usmjeren je na bolje uvjete za radnike, djecu, starije i osobe s invaliditetom, ali i poslodavce.
Evo kako je ukupna svota raspoređena po najvažnijim ciljevima: 717 milijuna eura za ulaganja u tržište rada, zapošljavanje i nove vještine za zaposlene i nezaposlene, 697 milijuna eura za obrazovanje i cjeloživotno učenje te 687 milijuna eura za socijalno uključivanje najranjivijih, što bi trebalo doprinijeti smanjenju broja onih koji su u riziku od siromaštva te "omogućavanje samostalnog i dostojanstvenog života ranjivim skupinama u društvu". Inače, da podsjetimo, hrvatski nacionalni cilj u Akcijskom planu europskog stupa s tisuća osoba do 2030. godine, od čega 40 tisuća djece.
Što se tiče tržišta rada i zapošljavanja, Hrvatska je postavila cilj da dostigne 75 posto zaposlenosti populacije između 20 i 65 godina (sada je na oko 68 posto, što je ispod prosjeka EU-a). Iz Ministarstva rada objašnjavaju stoga da će od 717 milijuna eura najviše biti usmjereno u mjere aktivne politike tržišta rada, kao što je samozapošljavanje, potpore za zapošljavanje i pripravništvo, u iznosu 410 milijuna eura, od čega 153 milijuna eura za mlade.
Vaučeri za obrazovanje
Za vaučere za obrazovanje je predviđeno 140 milijuna eura (od čega 70 milijuna eura za mlade), a objašnjava se da će postupak korištenja vaučera ići kroz aplikaciju HZZ-a te će započeti tijekom 2023. godine. Predviđeno je sudjelovanje 37,5 tisuća zaposlenih i nezaposlenih osoba starijih od 30. godina. Razlika u odnosu na već postojeći sustav vaučera za obrazovanje koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti je u tome što se iz NPOO-a financira isključivo stjecanje zelenih i digitalnih vještina.
Mikro i mali poduzetnici te društveni poduzetnici mogu računati na 50 milijuna eura kroz tzv. financijske instrumente kako bi se mogli razvijati. Zašto je to potrebno? Male zajmove do 25 tisuća eura komercijalne banke smatraju velikim administrativnim opterećenjem, a "prinosi po njima ne nadoknađuju bankama u dovoljnoj mjeri troškove obrade takvih zahtjeva", stoji u službenom objašnjenju u Programu Učinkoviti ljudski potencijali. Također, dodaje se, zbog strožih uvjeta financiranja komercijalnih banaka veliki broj zahtjeva za kreditiranjem, njih oko 90 posto, završi odbijanjem. Posebna analiza koju je Europska komisija napravila 2020. godine pokazuje pak da da je potreba za ulaganjima putem mikro-zajmova u Hrvatskoj oko 160 milijuna eura. Za 2020.-2027. godinu prognozira se godišnji rast potražnje za mikro-zajmovima po stopi od 1,5-2,5 posto.
Za društveno poduzetništvo je predviđeno i posebnih 12 milijuna eura bespovratnih potpora jer je ocijenjeno da nam je sustav za tu vrstu poduzetništva nerazvijen. Razlozi odbijanja kreditiranja društvenih poduzeća kod komercijalnih banaka? Navode da imaju nedovoljnu kreditnu sposobnost uz tržišne kamate, ne mogu osigurati kolaterale i imaju nisku razinu dobiti, te su banke općenito prema njima nepovjerljive.