SUBVENCIJE

Odbijeni svi prijedlozi za poseban porezni status Banije, na stolu su potpore

U Ministarstvu tvrde da se u toj županiji ne oporezuje dohodak čak 72% obveznika od nesamostalnog rada

Ministrica Natasa Tramišak

 Luka Gerlanc/Cropix

Sve sugestije za uvođenje dodatnih poreznih olakšica - kao što je stopa od 10 posto poreza na dobit za sve poduzetnike - na slabo razvijenom i potresom pogođenom području Sisačko-moslavačke županije država je redom odbila.

Umjesto toga, nudi im subvencije, odnosno "subvencijsku potporu, po čemu će područje Sisačko-moslavačke županije biti u jedinstvenom režimu u odnosu na ostali teritorij Republike Hrvatske".

Nacrt prijedloga

Stoji to u odgovorima na stranici e-Savjetovanje, a prijedloge o potrebi uvođenja posebnog poreznog statusa za poduzetnike i građane iznosili su u javnom savjetovanju iz kompanije Gavrilović, Hrvatske gospodarske komore, Obrtničke komore te drugi.

U pitanju je nacrt prijedloga Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, koji je objavljen ljetos i oko čijeg je sadržaja bilo kontroverzi zbog različitog pristupa i ideja dva tima angažiranih stručnjaka.

Predlagač programa je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a njegovi argumenti za odbijanje uvođenja poreznih iznimki su raznoliki. Primjerice, kažu da u Sisačko-moslavačkoj županiji 72 posto obveznika od nesamostalnog rada (njih 76.261 od 106.063) nema oporeziv dohodak, pa "stoga daljnje porezno rasterećenje na većinu poreznih obveznika koji su s tog područja niti ne bi imalo učinak". Imalo bi, doduše, za one koji primaju veće dohotke, kao i one koji bi možda došli živjeti i raditi u tu županiju, ali to se nije uzelo u obzir.

Što se pak tiče poduzetnika, podsjećaju da prema Zakonu o poticanju ulaganja mogu biti oslobođeni plaćanja poreza na dobit u razdoblju od deset godina, a potom i da svi koji ostvaruju prihod do 7,5 milijuna kuna plaćaju porez na dobit od 10 posto dok porez od 18 posto plaćaju samo veliki, a "propisivanje dodatnih poticaja samo dijelu velikih poreznih obveznika nije prihvatljivo". Tu se, između redaka, iščitava i poruka Gavriloviću.

Upravni ugovor

Dodatno odgovaraju kako bi "predložene izmjene u sustavu poreza na dohodak/dobit zahtijevale izmjenu zakona i provedbenih propisa te usklađenje potpora sa zakonodavstvom EU". Ne objašnjavaju zašto to ne bi bilo moguće učiniti, ali zainteresiranima poručuju kako postoji mogućnost da porezno tijelo i porezni obveznik radi namirenja dospjelog poreznog duga mogu sklopiti upravni ugovor. Takav se ugovor može odnositi na namirenje duga u cijelosti ili djelomično, u pisanom obliku, najdulje na rok od 24 mjeseca.

Ni kad je riječ o PDV-u nema pomaka jer se kaže da oslobađanje od plaćanja PDV-a za opremu i materijal za obnovu i pokretanje proizvodnje nije propisano odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Revitalizaciju potresom pogođenog područja, koje je ujedno i u statusu potpomognutog, zamišlja se stoga preko subvencija, a bazična stopa sufinanciranja regionalnih potpora za velika poduzeća je 50 posto. Ona se uvećava za 10 posto za srednje velika poduzeća i dodatnih 20 posto za mala. q

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 17:00