Veći broj građana koji su imali kredite vezane uz euribor, parametar koji najbrže reagira na promjenu kamatnih stopa, lani su prihvatili ponude banaka, ili su sami odlučili fiksirati trošak kredita.
Tijekom prošle godine, od ukupno 28.000 stambenih kredita vezanih uz euribor, vlasnici njih 5.500 fiksirali su kamatne stope, navodi HNB u publikaciji Makroprudencijalna dijagnostika. U slučaju ostalih referentnih parametara, prije svega NRS-a, interes je bio znatno manji, samo 350 kredita je fiksirano, dok je za njih 130 produljeno razdoblje fiksiranja kamatne stope.
206.000 kredita
Inače, krajem 2021. godine, uoči početka ciklusa pooštravanja monetarne politike, bilo je 206 tisuća stambenih kredita, od kojih je gotovo polovina njih imala promjenjivu stopu, odnosno preostalo im je razdoblje fiksiranja do godine dana. Među njima je oko trećine kredita kao referentni parametar euribor. Proizlazi da je od oko sto tisuća kredita s promjenjivim kamatama lani izmijenjeno njih oko šest tisuća. No, kako se HNB-ove procjene odnose na ugovaranje unutar iste banke, moguće je da je dio potrošača refinancirao kredite u nekoj drugoj banci i ujedno fiksirao kamatne stope.
Za fiksiranje su se uglavnom odlučili potrošači kojima su banke obračunavale razmjerno visoke kamatne stope na kredit. Pored toga, navodi HNB, gotovo svi potrošači ujedno su ugovorili i nižu kamatnu stopu. Stoga se prosječna stopa na te kredite smanjila s 4,25 posto krajem 2021. na 3,44 posto krajem 2022. godine.
Promjena ograničenja
Kamatne stope na kredite kojima je referentni parametar i dalje euribor "ostale su razmjerno stabilne" i krajem 2022. godine: u prosjeku su iznosile 3,93 posto. Razlog tome je primjena zakonskog ograničenja za promjenjive kamatne stope kod stambenih kredita. Prosječne kamatne stope na sve novoodobrene stambene kredite postupno rastu, s 2,68 posto krajem prošle godine, na 3,07 posto u lipnju. Na one dugoročno fiksirane, u lipnju su iznosile 3,25 posto.